Brojni stručnjaci reagirali su na navode prema kojima cjepivo AstraZenece protiv koronavirusa ima samo 8 posto djelotvornost kod starijih od 65 godina.
Naime, i brojni hrvatski mediji prenijeli su informaciju da je njemačko Povjerenstvo za cjepiva objavilo da bi “cjepivo kompanije AstraZeneca bi trebalo biti, shodno planu cijepljenja, upotrjebljeno samo kod cijepljenja građana starosne dobi između 18 i 64 godine”.
Profesor epidemiologije Stephan Evans (London School of Hygiene & Tropical Medicine) pak tvrdi da bi za komentiranje ovih navoda trebao detaljnija istraživanja djelotvornosti no dodaje da postojeći podaci ne sugeriraju da bi djelotvornost predmetnog cjepiva trebala biti zamjetno niža kod starijih osoba.
Dodaje da su navodi bazirani na preliminarnom istraživanju objavljenom u Lancetu u kojem, između ostalog, stoji: “Kako su stariji ispitanici regrutirani kasnije od mlađih, bilo je manje vremena za prikupljanje podataka pa su podaci o efikasnosti u ovim kohortama trenutno limitirani malim brojem slučajeva, no dodatni podaci biti će dostupni u nekim budućim analizama.”
Sveučilište Oxford, koje je sudjelovalo u razvoju ovog cjepiva, također je priopćilo da nema realne osnove za medijske diskvalifikacije cjepiva, kada je riječ o starijoj populaciji. “Rezultati kliničkih ispitivanja su objavljena transparentno u 5 peer-reviewed znanstvenih publikacija i pokazuju sličan imunosni odgovor kod mlađih i starijih osoba, sigurnost i visoku efikasnost kod mlađih odraslih osoba. Preliminarni rezultati kod starijih ispitanika potkrjepljuju važnost primjene cjepiva u toj populaciji.”
Profesor pedijatrije sa Sveučilišta Bristol, Adam Finn, pak potvrđuje teze iznesene u Lancetu i kaže da su starije osobe za istraživanje regrutirane tek u trećoj fazi ispitivanja. “Nemam pojma zašto se govori o tih 8 posto”, zaključuje.
