Ne može se biti debeo i zdrav, to je običan mit

Iako su ranije studije sugerirale su da bi tjelesna aktivnost mogla ublažiti negativne učinke prekomjerne tjelesne težine na zdravlje srca, to ipak nije slučaj, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Europskog kardiološkog društva (ESC).

“Ne može se biti debeo, ali zdrav. Naime, istraživanje je pokazala da redovita aktivnost vjerojatno neće eliminirati štetne zdravstvene učinke prekomjerne tjelesne masnoće”, rekao je autor studije Alejandro Lucia, profesor fiziologije vježbanja na Europskom sveučilištu u Madridu. “Naša otkrića opovrgavaju mišljenje da fizički aktivan način života može u potpunosti odagnati štetne učinke prekomjerne težine i pretilosti.”

Prethodna istraživanja pružila su neke dokaze da bi ljudi koji su “debeli, ali u formi” mogli imati slično kardiovaskularno zdravlje kao oni koji su “mršavi, ali neaktivni”, ali Lucia kaže da je to nije tako. “To je dovelo do kontroverznih prijedloga u pogledu zdravstvenih politika prema kojima se tjelesna aktivnost i kondicija predstavljaju važnijima od gubitka kilograma”, rekao je. “Naše je istraživanje nastojalo razjasniti veze između aktivnosti, tjelesne težine i zdravlja srca.”

Studija na pola milijuna ljudi

Istraživači su koristili podatke 527.662 odrasle osobe iz Španjolske prosječne starosti 42 godine. Razvrstani su u skupine prema stupnju aktivnosti i tjelesnoj težini: 42% sudionika bilo je normalne težine, s indeksom tjelesne mase (BMI) od 20-24,9; 41% je imalo prekomjernu tjelesnu težinu, BMI 25-29,9; i 18% je bilo pretilo, BMI 30 ili više.

Istraživači su promatrali njihovo kardiovaskularno zdravlje kategorizirajući ih na dijabetes, visoki kolesterol i visoki krvni tlak, što su sve čimbenici povećanog rizika za moždani udar i srčani udar.
Nakon istraživanja povezanosti između BMI-a, razine aktivnosti i čimbenika rizika, istraživači su zaključili da bilo koja razina aktivnosti znači da je manje vjerojatno da će pojedinac imati veći bilo koji od tri čimbenika rizika u usporedbi s onima koji ne vježbaju. “To nam govori da bi svi, bez obzira na tjelesnu težinu, trebali biti fizički aktivni kako bi zaštitili svoje zdravlje”, rekla je Lucia.

Međutim, studija je pokazala veći kardiovaskularni rizik za sudionike s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću u usporedbi s onima s normalnom težinom, bez obzira na to koliko su vježbali. Sudionici koji su bili pretili i aktivni imali su dvostruko veću vjerojatnost da imaju povišen kolesterol, četiri puta veću vjerojatnost da imaju dijabetes i pet puta veću vjerojatnost povišenog krvnog tlaka od onih koji su imali normalnu težinu, ali su bili neaktivni.

“Čini se da vježbanje ne nadoknađuje negativne učinke prekomjerne težine”, rekao je Lucia. “Ovo je primijećeno i kod muškaraca i kod žena kada su analizirani odvojeno.” Lucia je istaknuo da je “jednako važno” boriti se protiv pretilosti i neaktivnosti. “Gubitak kilograma trebao bi ostati primarni cilj zdravstvenih politika, zajedno s promicanjem aktivnog načina života”, rekao je.

“Ne znamo što je bilo prvo”

Ostaju, međutim, pitanja vezana uz okolnosti onih koji su uključeni u studiju. “Ovo je studija presjeka – ne možemo govoriti o uzročnosti”, rekao je Michael Pencina, prodekan za znanost podataka i informacijsku tehnologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Duke.

“Budući da je riječ o unakrsnoj studiji, ne znamo što je bilo prvo – ono što nam ova studija ne govori jest je li osoba koja je pretila i aktivna postala aktivna kad je shvatila da je pretila i da su faktori rizika visoki? Ili su bili aktivni i unatoč tome postali su pretili i njihovi faktori rizika su porasli?”, dodao je Pencina, koji nije bio uključen u studiju.

“Ono što vidimo je da se teret faktora rizika povećava prema kategoriji težine. Pretile osobe imaju najveći teret povezanih čimbenika rizika. To ostaje točno i prema razini aktivnosti”, dodao je.

Studija doprinosi opsežnom istraživanju na tu temu. Znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu objavili su rezultate velikog istraživanja 12. siječnja. Tjelesno vježbanje može biti čak i važnije za prevenciju kardiovaskularnih bolesti nego što je ranije bilo poznato – a što više aktivnosti to bolje, otkriva se u izvješću. A istraživači s klinike Cleveland objavili su u siječnju 2019. studiju koja pokazuje da je sjedilački način života gori za vaše zdravlje od pušenja, dijabetesa ili bolesti srca.

“Radi optimizacije zdravlja i smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti, pacijenti bi trebali obratiti pažnju na oboje: održavanje zdrave tjelesne težine i tjelesnu aktivnost”, rekao je dr. Anthony Rosenzweig, šef kardiološkog odjela u Općoj bolnici Massachusetts u Bostonu i profesor medicine na Harvard Medical School.