Širom svijeta se milijuni ljudi nadaju skorom cijepljenju protiv virusa korona. Istodobno su brojni ljudi u nedoumici jer se s jedne strane žele zaštiti od infekcije, dok s druge strane strahuju od mogućih nuspojava, piše Deutsche Welle. Oni sumnjaju u to da li je cjepivo dovoljno ispitano, s obzirom da je izuzetno brzo pronađeno i razvijeno. Pitanja koja se postavljaju su: koje reakcije na cijepljenje su normalne. Koje nuspojave su moguće? Trebam li primiti cjepivo?
Uobičajene reakcije na cijepljenje
Uobičajeno je da se nakon cijepljenja mogu pojaviti određene reakcije: na mjestu uboda iglom može doći do pojave crvenila, otoka ili bolova. I umor, temperatura, glavobolja i bolovi u tijelu u prva tri dana nakon cijepljenja nisu neuobičajeni. Ove uobičajene reakcije najčešće protiču blago i nestaju nakon nekoliko dana. One pokazuju da cjepivo djeluje, jer ono stimulira imunološki sistem i tijelo stvara antitijela protiv infekta koji je cijepljenjem “simuliran”. Sukladno tome se o takvim tipičnim reakcijama izvještava i nakon primanja cjepiva firmi BioNTech-Pfizer, Moderna, AstraZeneca i ruskog Sputnika V.
Rijetke su ozbiljne nuspojave
Osim tipičnih reakcija na cijepljenje postoje i pojedinačni slučajevi djelomice teških nuspojava nakon cijepljenja, poput alergijskog šoka, o kojima se detaljno izvještava. Ali to su pojedinačni slučajevi. Sveukupno gledano su dozvoljena cjepiva prema mišljenju Europske agencije za lijekove (EMA), Agencije za lijekove SAD-a (FDA) ili Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sigurna, inače ove ustanove ne bi dale dozvolu za njihovo korištenje.
Neka cjepiva – tzv. mRNA-cjepiva – se pri tome bitno razlikuju od etabliranih vakcina: ona ne sadrže oslabljene ili ubijene viruse, već samo “uputstvo za upotrebu” jedne komponente patogena COVID-19.
Druga su tzv. vektor cjepiva koja koriste bezopasne adenoviruse (poput virusa prehlade koji zarazi samo čimpanze) kao transportere kako bi se uvukli u Spike-protein SARS-CoV-2 i time izazvali imunološku reakciju.
Treba li se izložiti riziku cijepljenja?
O ovom pitanju mora u konačnici odlučiti svako za sebe. Tu se radi o individualnoj procjeni rizika i prednosti. Je li mi važnije sebe i druge zaštititi cijepljenjem i ponovo voditi normalan život? Ili su mi rizici tog još uvijek novog cjepiva preveliki?
Svi do sada registrirani rizici i nuspojave su samo trenutna slika stanja proteklih mjeseci – to se mora primijetiti i pored sve euforije zbog brzog razvoja cjepiva. Moguće dugoročne posljedice pojedinačnih cjepiva još nisu poznate. To će vjerojatno biti jasno tek nakon dugoročnih studija koje prate cijepljenje širom svijeta i koje će biti nastavljene i nakon odobrenja za korištenje cjepiva.
Za sada nedostaju informacije o rijetkim, mogućim teškim nuspojavama, kod rijetkih prethodnih bolesti ili kod određenih rizičnih grupa poput alergičara.
Ovakve nuspojave će biti poznate tek nakon cijepljenja brojnih ljudi i duže vremena promatranja. “Postoji zbog toga preostali dio rizika”, kaže Christian Bogdan, direktor Instituta za kliničku mikrobiologiju, imunologiju i higijenu Univerzitetske klinike Erlangen. “Koliko je on veliki mora se ispitati u narednim mjesecima i godinama”.
Odvagati korist i rizike
Odluka se u osnovi uvijek bazira na odmjeravanju koristi i rizika, kaže Bogdan, koji je i član Stalne komisije za cjepiva (STIKO) Instituta Robert-Koch. On je za agenciju DPA rekao sljedeće: “Ako jedan stariji čovjek u slučaju infekcije koronom umire sa vjerojatnošću od 20 posto, a rizik da dobije tešku nuspojavu u slučaju cijepljenja iznosi 1:50.000 ili još manje, onda bi trebalo prezeti rizik”, kaže on.
S druge strane Bogdan kaže da djecu ne bi cijepio jer je za njih rizik da umru uslijed posljedica koronom ravan nuli i u isto vrijeme ispred sebe još uvijek imaju dug život.
I žene koje su trudne ili dojilje se prema njegovom mišljenju, a na osnovu sadašnjih podataka, zbog opreza ne bi trebale cijepiti. S druge strane američka Agencija za zaštitu od bolesti (CDC) ne isključuje cijepljenje trudnica i dojilja nakon liječničke pretrage i savjetovanja.
