Istraživanje: Kako starimo u Hrvatskoj?

Osobe starije od 65 godina činile su u 2019. godini 20,3 % ukupnog broja stanovništva Europe unije, za 0,3 posto više nego godine prije te za 2,9 posto više nego deset godina ranije, stoji u izvještaju Eurostata.

Europski statistički ured također navodi kako su u toj godini Italija, Grčka, Portugal i Finska imale najveći udio stanovništva starijeg od 65 godina, dok su ga najmanje imale Irska i Luksemburg. Predviđa se da će se udio osoba u dobi od 80 ili više godina u stanovništvu EU u razdoblju od 2019. do 2100. povećati za dva i pol puta, s 5,8 % na 14,6 %.

Demografsko starenje jedan je od najvećih društvenih izazova s kojim se već nekoliko desetljeća suočava Europska unija. Ono za sobom nosi dugoročne socijalne, zdravstvene i ekonomske implikacije, ali i otvara nove prilike, ističe profesor sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Šime Smolić, ujedno i voditelj međunarodnog znanstvenog Projekta SHARE za Hrvatsku.

Odgovor na pitanje kako starimo, trebao bi dati Projekt SHARE- Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi. Najveća je to europska panel studija o starenju koja se provodi od 2004. godine i u kojoj sudjeluje 27 europskih zemalja te Izrael.

U toj multidisciplinarnoj bazi mikropodataka o zdravlju, socioekonomskom statusu te druš­tvenim i obiteljskim mrežama nalaze se informacije o više od 140.000 osoba.  Istraživanja, u kojem se anketiraju osobe u dobi od 50 i više godina, provode se u valovima, odnosno u razmacima od dvije godine. Tako se prate promjene u ekonomskoj, zdravstvenoj i socijalnoj situaciji tih osoba, a podaci istraživačima omogućuju bolje razumijevanje utjecaja procesa starenja na pojedince i obitelji. Hrvatska se Projektu priključila 2014. godine, u šestom SHARE valu, a većinski je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Voditelj Projekta SHARE za Hrvatsku Šime Smolić naglašava kako su rezultati istraživanja važni za značajne reformske procese, npr. prilikom izrade mirovinskih, zdravstvenih ili socijalnih politika u okvirima pojedinih ministarstva ili posebnih zavoda u javnoj upravi.

U dobi nakon 50 godine života događaju se značajne promjene u životu pojedinca

“Iako je riječ o istraživanju procesa starenja, mi u Studiji SHARE ne smatramo da su osobe već u dobi od 50 godina ‘stare’. No, ta nam je dobna granica zanimljiva jer se otprilike oko te dobi događaju značajne promjene u životima pojedinaca”, ističe profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Kao primjere navodi činjenice da se u tim godinama života bliži dob za umirovljenje ili odlazi u mirovinu; nakon 50. ili 60. godine života ubrzava se rast potražnje za zdravstvenom zaštitom; u toj se dobi mijenjaju obrasci osobne potrošnje, ulaganja. Nakon umirovljenja i gubitka kontakata na radnom mjestu mijenjaju se socijalne mreže, a dolazi i do promjena u kognitivnim funkcijama i fizičkom zdravlju, ističe Šime Smolić.

“Sve to i puno više pokriveno je upitnikom studije SHARE koji se realizira kroz osobne intervjue u trajanju od oko 60-70 minuta. Budući da starije osobe nisu homogena skupina, Studija SHARE ciljano istražuje razlike među njima i, štoviše, ukazuje na doprinos starijih osoba našim društvima.”

Prilikom priključenja Projektu i provođenja prvih istraživanja u Hrvatskoj, u šestom valu, napravljeno je 2.495 pojedinačnih anketa u 1.588 ku­ćanstava. Pitanja ispitanicima, odnosila su se na fizičko i mentalno zdravlje, okolnosti u djetinjstvu i njihova povezanost s kasnijim događajima u životu, zdravstvenu skrb i nezdrave navike, zdravstvene nejednakosti s obzirom na dohodak i obrazovanje, položaj starijih radnika na tržištu rada i umirovljenje, prilike vezane uz tranziciju bivših socijalističkih zemlja i ekonomske krize, pojašnjava naš sugovornik.

Prvi rezultati istraživanja u šestom i sedmom valu nedavno su objavljeni u publikaciji “Zdravstveni i socioekonomski status tijekom životnog ciklusa”. Tako je, primjerice, u njoj istaknuto kako je samački život u starijoj dobi povezan s više štetnih zdravstvenih navika, nego što je to život s drugima ili da se umirovljenje pokazalo značajnim čimbenikom u doprinosu zdravstvenim nejednakostima povezanima s dohotkom, naročito kod dobne skupine iznad 75 godina.

U odnosu na druge zemlje EU, u Hrvatskoj vidljivi tragovi krize iz 90-ih

U sedmom valu istraživanja tijekom 2017. godine, naglasak je bio na retrospektivnom pogledu na živote osoba starijih od 50 godina; na njihovo zdravlje i životne uvjete u djetinjstvu, odnose s roditeljima, učestalost promjene poslova, promjene prebivališta tj. selidbe, roditeljstvo, stupanje u bračnu ili partnersku zajednicu, razvodi, zdravstveni problemi, izloženost progonu, diskriminaciji itd.

Smolić pojašnjava kako ti podaci omogućuju preciznu rekonstrukciju života tih osoba u prošlosti i analizu povezanosti društveno-ekonomskih promjena i njihovih životnih povijesti. Kao posebnost za Hrvatsku ističe vidljive tragove ekonomske i društvene tranzicije, ali i Domovinskog rata s početka ’90-ih.

“Većina od oko 2.500 ispitanika u Hrvatskoj tada se suočavala s izuzetno nepovoljnim, stresnim društvenim, ekonomskim ili socijalnim promjenama npr. gubitkom posla, financijskim poteškoćama, stresom uzrokovanim ratnim zbivanjima i zapravo smo po tome jedinstveni među svim zemljama koje sudjeluju u ovom istraživanju.”

Odstupaju li trendovi u Hrvatskoj vezano za zdravlje, starenje i umirovljenje u odnosu na druge zemlje EU, znat će se nakon provođenja daljnjih istraživanja. 

“Za praćenje trendova trebat će nam ipak još jedna ‘runda’ podataka iz Studije SHARE čije će prikupljanje započeti krajem 2021. u devetom valu”, ističe Smolić koji navodi da se iz dosad prikupljenih podataka i znanstvenih radova koji su objavljeni u časopisima mogu izdvojiti još neki od nalaza. Primjerice, vrlo niska stopa zaposlenosti starijih radnika, vrlo mali prosječan broj djece osoba u dobi 50+, relativno mali udio osoba 50+ sa završenim tercijarnim obrazovanjem, veliki prosječan broj godišnjih posjeta liječniku, ali i najmanji udio osoba koje su smatrale da će doživjeti 85 godina.

Također je, u odnosu na zemlje EU, U Hrvatskoj zabilježen i veliki udio osoba koje posjeduju barem jednu nekretninu ili su izjavili da su zadovoljni s obveznim zdravstvenim osiguranjem.

Pandemija dodatno pogodila starije osobe koje su bile u nepovoljnom položaju

Prikupljanje podataka u osmom valu započelo ja u studenom 2019., ali su nakon izbijanja pandemije koronavirusa, sve zemlje koje sudjeluju u Studiji SHARE, pojašnjava voditelj Projekta za Hrvatsku, do sredine ožujka suspendirale intervjuiranje kako bi zaštitili ispitanike od moguće zaraze. Umjesto intervjua licem-u-lice, istraživanje je nastavljeno telefonskim putem u sklopu tzv. “SHARE Corona” istraživanja.

Znanstvenici su u vrlo kratkom roku sastavili upitnik za telefonsku anketu od 20-25 minuta, a glavna crta tog upitnika je, dodaje Smolić, istraživanje učinaka pandemije na živote osoba starijih od 50 godina. Prikupljeno je oko 55.000 intervjua, u Hrvatskoj oko 2.200.

“Na temelju tih podataka možemo reći da je ova pandemija dodatno pogodila starije osobe koje su bile u nepovoljnom položaju i prije pandemije, a posebno u pogledu pristupa zdravstvenoj zaštiti”, naglašava Smolić. Kao primjere navodi kako je skoro svakoj četvrtoj osobi odgođen već dogovoren zdravstveni pregled, a skoro svaka deseta osoba, starija od 50 godina je odustala od medicinskog tretmana zbog straha od zaraze koronavirusom.

Zdravstvena kriza dovela je do pogoršanja općeg zdravstvenog stanja osoba te životne dobi u usporedbi s razdobljem prije pandemije. Pandemija je, dodaje,  utjecala i na ponašanje tih osoba. U prosjeku svaka sedma uopće nije napuštala svoj dom. Tu su uočene značajne razlike među zemljama. Tako svoj dom nije napuštalo oko 2 posto Danaca, ali čak 44 posto osoba starijih od 50 godina na Malti.

Potrgane društvene mreže

Ta je generacija značajno smanjila i učestalost kontakata s drugim ljudima. Oko polovice ispitanika, navodi kao podatak voditelj Projekta za Hrvatsku, u potpunosti je prekinulo kontakte, dok se njih trećina manje nalazilo s grupom od pet i više ljudi izvan svog kućanstva. Nadalje, oko 40 posto ispitanika u zemljama EU prekinuli su posjećivati članove obitelji izvan kućanstva, a dodatnih 40-ak posto je to radilo rjeđe nego prije izbijanja pandemije. Intenzitet prekida viđanja s drugim ljudima u prvom valu korone bio je najveći u Luksemburgu, Sloveniji, Italiji, a najmanji u Danskoj, Švedskoj i Slovačkoj.

“Nalazi za Hrvatsku su slični, skoro svaki drugi prestao je posjećivati ostale članove obitelji, a svaki treći je to radio rjeđe nego prije pandemije”, ističe Smolić.

Otkazi, gašenje poslova…

Pandemija uzrokovala i jedinstvenu ekonomsku krizu što se odrazilo i na životne prilike mnogih ispitanika. Istraživanje je pokazalo kako je svaka peta osoba u dobi od 50+ i koja je bila zaposlena ili samozaposlena, dobila otkaz, postala je nezaposlena ili je morala ugasiti vlastiti posao zbog pandemije. Skoro svako peto kućanstvo s jednim ili dva zaposlena člana je uslijed krize osjetilo pad prihoda kućanstva od 10 posto ili više.

“U Hrvatskoj je taj udio oko 20 posto, što je ispod prosjeka svih zemalja sudionica, no recimo u Španjolskoj i Grčkoj taj udio je bio blizu 40 posto”, navodi profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Istovremeno, kućanstva u kojima nema zaposlenih osoba, već su primjerice osobe u mirovini, u manjoj su mjeri osjetili pad prihoda, u prosjeku oko 5 posto.  

Iako učinci pandemije na dohodak kućanstva nisu sasvim jasni, pojašnjava, kućanstva sa zaposlenim članovima u većem su riziku od pada dohotka. Smolić dodatno napominje kako su mjere pojedinih vlada za očuvanje radnih mjesta sigurno doprinijele povoljnim brojkama u nekim zemljama.

Manje razvijene članice EU u kreiranju politika se ne oslanjaju na istraživanje

Na podatke iz studije SHARE Europska komisija se oslanja u svojim odlukama. Postoje i brojni pojedinačni primjeri zemlja, ističe Smolić, koje su svoje reforme provele na temelju tih podataka. Tako navodi primjer stvaranja jedinstvenog pokazatelja multimorbitideta osoba u dobi od 50 godina u Švicarskoj ili primjer  ispitivanja efikasnosti triju mirovinskih reformi u Njemačkoj kao i izradu projekcija zdravstvene potrošnje i troškova dugotrajne skrbi u Luksemburgu.

“Nažalost, u manje razvijenim članicama EU, još uvijek je nedovoljno razvijena svijest o potrebi donošenja informiranih odluka, ali se nadamo da će nositelji politika promijeniti obrasce prilikom odlučivanja o važnim pitanjima za naša društva.”

Izazovi koje sa sobnom nosi demografsko starenje svakako zaslužuju ozbiljan i temeljit pristup, utemeljen na znanstvenim dokazima zaključuje profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i dodaje kako će o tome u konačnici, među ostalim, ovisiti učinkovitost mjera kojima je cilj poboljšanje kvalitete života starijih građana i izgradnja društava za sve životne dobi.

Zahvaljuje se svim ispitanicima koji već godinama predano sudjeluju u istraživanju i pomažu znanstvenicima u istraživanju važnih pitanja za osobe starije životne dobi.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.