Mozaik
Budućnost je tu: Uskoro kompostiranje Flokija i… bake!
Kompost može biti iskorišten za sađenje drveća u tzv. Vrtu života. Druga mogućnost su biljke u teglama, pognojene ostacima kućnog ljubimca. Te tegle onda mušterije ponesu kući.
Kolumbijski start-up proizvodi kompost od uginulih kućnih ljubimaca. A u SAD-u se planira i kompostiranje ljudskih posmrtnih ostataka, javlja Deutsche Welle.
Doris Sanchez grabi lišće iz grmlja. Pored njega visi fotografija njenog ljubimca, psa rase bigl. Zvao se Lolita i uginuo je prošle godine poslije srčanog udara. Biljka je surinamska višnja sa crvenim listovima. To je jedna od brojnih biljaka, stabala i grmova koji rastu na brdu oko staklenika, nadomak kolumbijskog velegrada Medellina. U stakleniku se u kompost pretvaraju uginuli kućni ljubimci. Njihovi posmrtni ostaci su položeni u sanduke napunjene zemljom i piljevinom.
Doris Sanchez kaže da je tužna kada dolazi tu jer joj Lolita još uvijek nedostaje. Ali memorijalni park s pogledom na Ande ju smiruje: “Tješi me kada vidim kako ovo drvo raste i Lolitini posmrtni ostaci postaju osnova novog života”, kaže ona.
U najvećem broju zemalja kućne ljubimce spaljuju ili ih pokapaju. Start-up tvrtka Pleia iz Medellina od 2017. nudi kompostiranje kućnih ljubimaca. Vjerojatno je ovaj način ophođenja sa smrću bolji za okoliš. Uskoro bi se trebao početi raditi i kompost od ljudskih posmrtnih ostataka.
Ekološki korektan kraj života
“Kada spalite tijelo, onda spaljujete fosilno gorivo i dolazi do emisije ugljikovog dioksida u atmosferu”, objašnjava DW-u Daniel Correa, jedan od osnivača firme Pleia i dodaje: “A kada se tijelo sahrani u zemlji, može onečistiti podzemne vode.”
Znanstvena istraživanja su pokazala da sahranjivanje u zemlju može zagaditi vodu bakterijama koje mogu izazvati bolesti ili kemijskim tvarima kao što je formaldehid. Neki mrtvački kovčezi su lakirani, pa se i tim lakovima zagađuje prirodna sredina.
Za razliku od toga, kompostiranje znači da posmrtni ostaci mogu biti “hranjive materije koje snabdijevaju novi životni ciklus”, kako kaže Correa. On objašnjava kako je za njegovu firmu važno da se promijeni shvaćanje smrti tako što se posmrtne ostatke kućnog ljubimca više neće tretirati kao nešto čega se treba riješiti.
Da bi smanjili troškove, ali i da bi očuvali životnu sredinu, neki američki i europski poljoprivrednici kompostiraju uginulu stoku. Trupla prekrivaju drvetom i zemljom na nekoliko tjedana, dok se ne završi prirodan proces raspadanja.
Ali za kolumbijsku firmu postupak je nov. Naziv Pleia tvrtka je dobila po sazviježđu koje se u većini zemalja naziva Plejade prema grčkoj mitologiji (na hrvatskom Vlašići).
Bakterije, piljevina i crvi
Da bi se raspadanje trupla ubrzalo, ono se prelijeva prozirnom tekućinom koja sadrži bakterije. Njih uzgaja ova tvrtka sama. Radnici onda zakopaju uginule životinje u gomile piljevine i zemlje. One su otprilike 90 centimetara dugačke. Correa objašnjava da piljevina upija tjelesne tekućine, a toplina u stakleniku i zemlji omogućava bakterijama da “obave svoj posao”. Zemlja sprečava nastanak neugodnih mirisa. Radnici povremeno kontroliraju te hrpe, da bi ustanovili koliko brzo se truplo raspada. Kod mačke ili psa je potrebno dva mjeseca da se truplo pretvori u kompost.
Od kućnog ljubimca do biljke u tegli
Correa je osnovao firmu zajedno s veterinarkom Melissom Naranjo. Oboje su u svom diplomskom radu razmatrali mogućnost održivog zbrinjavanja životinjskih ostataka. Correa je 2015. diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Medellinu. U međuvremenu firma zapošljava 10 radnika i mjesečno doprema po 200 uginulih kućnih ljubimaca iz Medellina. Mušterije mogu birati uslugu i za kompostiranje plaćaju između 40 i 120 eura. Kompost može biti iskorišten za sađenje drveća u tzv. Vrtu života. Druga mogućnost su biljke u teglama, pognojene ostacima kućnog ljubimca. Te tegle onda mušterije ponesu kući.
Ova druga opcija je najpopularnija. Zato u memorijalnom parku za sada nema tako puno drveća. Tu se održavaju i grupne terapije za očajne vlasnike uginulih kućnih ljubimaca. Psiholog Jorge Zapata vodi te grupe – on se specijalizirao za pomoć ljudima koji tuguju zbog smrti kućnih ljubimaca.
“Vidimo da životinje sve češće postaju pravi članovi obitelji. Mi pokušavamo omogućiti opraštanje od kućnog ljubimca koje odgovara njegovoj vrijednosti za obitelj”, kaže Zapata.
Uskoro i kompostiranje bake?
Ova mogućnost će uskoro biti dostupna i ljudima. Američka država Washington je 2019. dozvolila kompostiranje posmrtnih ostataka ljudi ili “prirodnu organsku redukciju” . Firma Recompose je još prije toga dosta glasno reklamirala svoje buduće usluge. Prema tvrdnjama te tvrtke, prilikom kompostiranja ljudskog tijela emisija ugljikovog dioksida je za cijelu tonu manja nego kod sahrane u zemlju ili spaljivanja.
Recompose naplaćuje 4.500 eura za paket usluga u vezi s kompostiranjem. Firma nudi otplatu na rate još za vrijeme života. Kompostirani ostaci se predaju obitelji pokojnika ili nekom zaštićenom prirodnom području u državi Washington, gdje se koriste kod sadnje biljki.
Ova tvrtka kaže da se već prijavilo 300 ljudi. Mediji javljaju da će uskoro još dvije firme u Washingtonu ponuditi takve usluge. Vlasti u Coloradu i Kaliforniji razmatraju prijedlog zakona koji bi dozvolio ljudsko kompostiranje. Correa vjeruje da će to jednog dana biti moguće i u Kolumbiji. Do tada planira širenje firme na još dva grada, dok se srednjoročno nada proširenju posla i na druge latinoameričke zemlje.
“Vjerujemo da našim održivim načinom rada možemo napraviti od svijeta jedno bolje mjesto”, kaže Correa i dodaje: “Hoćemo dati šansu našim kućnim ljubimcima da imaju nov život, iako više nisu tu.”