Vijesti
Korisnici invalidskih mirovina čekaju inkluzivni dodatak i Zakon o osobnoj asistenciji
To je najniži mogući životni standard jer su stvarno mizerna primanja, kaže nam Leke Sokolaj, izvršni direktor Hrvatskog saveza udruga invalida rada i pravnik Saveza komentirajući kako žive korisnici invalidskih mirovina.
Prosječna invalidska mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.000 kuna. Nažalost, nemali broj korisnika ima ju i nižu od 500 kuna, a veliki broj prima ispod 1.500 kuna mjesečno, pojašnjava Leke Sokolaj, izvršni direktor Hrvatskog saveza udruga invalida rada. Obzirom da se iznos takvih mirovina veže na visinu staža osiguranja, invalidske mirovine, pojašnjava, jako su niske.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj je oko 108 tisuća korisnika invalidskih mirovina te oko 85 tisuća korisnika starosne mirovine prevedenih iz invalidskih što se primjenjuje po sili Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2013. godine kada korisnici invalidskih mirovina napune 65 godina starosti, ali pod uvjetima kojima su ostvarili invalidsku mirovinu.
“Tako se na neprirodan način smanjio broj korisnika invalidskih mirovina jer ih je do tada bilo oko 250 tisuća. To se učinilo zbog ulaska u EU jer smo imali previše takvih mirovina”, kaže Sokolaj.
U Savezu udruga invalida rada nisu bili sretni zbog odredbe o prevođenju invalidskih u starosne mirovine pa su Ustavnom sudu uputili zahtjev za ocjenu ustavnosti. “Smatrali smo tu odredbu diskriminatornom. Čovjek je većinu svog života invalid rada i onda mu se, na neki način, taj invaliditet briše. Ustavni sud, nažalost, tu nije vidio ništa sporno, uz obrazloženje kako invalidima rada ostaju ista prava.”
U takvim slučajevima starosna mirovina ostaje na razini invalidske s čime se u Savezu, također, nisu slagali. Smatraju kako bi se nakon prevođenja mirovina morao uvesti određeni dodatak.
Uspoređujući s prosječnim invalidskim mirovinama 55 tisuća korisnika koji su je ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, one su gotovo na jednoj trećini.
Mirovinskim zakonom iz 2013., osim prevođenja mirovina, uvedeni su i pooštreni uvjeti za ostvarenje invalidske mirovine. Osiguranik koji je imao do 50 posto invalidnosti tada je mogao birati hoće li prihvatiti invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju. Očekivano, pojašnjava izvršni direktor Saveza, u 99 posto slučajeva odlazilo se u mirovinu. Sada se ne ostvaruje pravo na aktiviranje invalidske mirovine nego se prolazi profesionalna rehabilitacija, a ukoliko je osoba s tolikim invaliditetom više od 5 godina nezaposlena, ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu.
Jedinstveno vještačanje još nije zaživjelo
Do 2015. osobe s invaliditetom za ostvarenje svojih prava morale su proći razna vještačenja u 6 različitih resora, a temeljem 17 različitih propisa. Vještačenja od tada provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) gdje se vrši postupak procjene razine oštećenja organizma i stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti osobe, odnosno, to je postupak kojim se utvrđuje postoji li kod osobe invaliditet.
Osobe s invaliditetom bi tako jednim vještačenjem na jednom mjestu dobile jedinstveno rješenje, jedan nalaz i jedno mišljenje koje bi se koristilo u svim sustavima.
“Mi smo daleko od toga. Još uvijek je za sustav socijalne skrbi potreban poseban nalaz i mišljenje, za sustav mirovinskog sustava i rada posebno rješenje, za zdravstvo posebno vještačenje”, kaže Sokolaj. Kao razlog tomu navodi činjenicu što se na jedinstveno vještačenje krenulo ad hoc, a ostalo je mnogo zaostataka, 20 tisuća neriješenih predmeta. Zavod, dodaje, nije imao kapaciteta to sve riješiti: “Naprosto je bilo puno prepreka da jedinstveno vještačenje zaživi.”
Iako u mirovini, invalide rada pokušava se stimulirati na ponovno uključenje na tržište rada, naravno one kojima to dozvoljava zdravstveno stanje. To je jedna od zadaća na kojima ustraje Savez udruga invalida rada. Vraćanje u svijet rada stimulativno je za one koji imaju djelomični gubitak radne sposobnosti jer ostvarenjem dodatnog staža utječu i na visinu svoje mirovine.
No, nažalost, malo je odjeka među umirovljenicima invalidima za vraćanje na tržište rada, dijelom zbog svojeg zdravstvenog stanja. Pored toga, navodi naš sugovornik, postoji i izrazito slab interes poslodavaca za zapošljavanjem osoba s invaliditetom.
Povećana osnovica za određivanje naknade mali je pomak
Kvaliteta života umirovljenika invalida jako je narušena te je većina njih u riziku od siromaštva. Istovremeno su njihove potrebe za skrbi, liječenjem i lijekovima znatno veće. Stoga bi značajan pomak u životima osoba s invaliditetom, naglašava Sokolaj, bio Zakon o inkluzivnom dodatku.
“To smo zamislili kao naknadu i supstitut za povećane troškove života osoba s invaliditetom jer smo smatrali da takve osobe imaju povećane troškove života koji bi se morali refundirati. Navedeno rješenje imaju neke zemlje u EU, u drugačijem nazivu ili obliku. Dobili smo obećanje Vlade. Formirana je radna skupina te se nadamo da ćemo tako pomoći invalidima i poboljšati im standard života”, naglašava izvršni direktor Saveza koji traži da se naknada odredi bez obzira na imovinski cenzus.
Naš sugovornik kao pozitivan pomak ističe podizanje osnovice za određivanje naknade za tjelesno oštećenje zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti na 1567 kuna što se primjenjuje od početka ove godine. “Do sada su se sve prethodne Vlade oglušivale na naše apele za povećanjem te naknade čija se osnovica do tada povećavala tek po nekoliko kuna godišnje”, kaže Sokolaj.
Savez se zalaže i za donošenje Zakona o osobnoj asistenciji osobama s invaliditetom.
Zbog pandemije povećani broj intervencija
A ta asistencija je upravo u vrijeme pandemije najpotrebnija. U Savezu navode kako zaprimaju velik broj poziva za pomoć i intervenciju. Naše udruge jako su dobo odgovorile na potrebe umirovljenika invalida, kaže izvršni direktor Saveza Leke Sokolaj.
“Tako je Udruga invalida rada Grada Zagreba organizirala mobilne timove posebno za one umirovljenike koji žive u samačkim domaćinstvima. Odlazi im se u kupovinu lijekova, pomaže im se u nabavci namirnica i ostalog. Te osobe su u potrebi i inače, a sada u pandemiji puno više.”
Udruge invalida rada su, naime, aplicirale na projekt “Zaželi – program zapošljavanja žena” putem kojeg se osigurava pomoć u održavanju higijene stambenog prostora, pripremi hrane i pomoć u osnovnim životnim aktivnostima.
Sustav zdravstva u vrijeme pandemije COVID-19 funkcionira u izvanrednom režimu te su, nažalost, u nekim situacijama zdravstvene usluge i skrb manje dostupne. Umirovljenici invalidi Savezu javljaju probleme na koje nailaze, ističe njegov izvršni direktor.
“Tu nema specifičnosti. Kao što je i ostalim korisnicima zdravstvenih usluga, tako je i invalidima rada. Zovu i javljaju probleme, ali i shvaćaju trenutak. Znaju da su okolnosti izvanredne.”
Domovi za stare i nemoćne
Kao veliki problem navodi situaciju u domovima za starije i nemoćne kojima su onemogućeni posjeti i zabranjeno napuštanje domova. Te su osobe izolirane što je kod njih uzrokovalo stanje straha i panike i negativna mentalna stanja .
“Tu imamo jako puno intervencija. Razgovorom ih se pokušava malo smiriti i olakšati im situaciju. Oni su stvarno jako zahvalni na tome. Ta im je komunikacija jako bitna. Tu pokušavamo svakako svima pomoći”, ističe naš sugovornik.
Država je donekle pokazala da ima sluha za invalide rada i umirovljenike korisnike invalidskih mirovina, no problema i dalje ima mnogo, kažu u Savezu. Vrijeme je, nažalost, takvo da trenutno ne možemo očekivati veće pomake, ali svakako u dogledno vrijeme očekujemo, kaže njegov predstavnik, promjene zakonskih određenja i poboljšanja.
Osim poboljšanja mirovina te donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnim asistentima potrebno je, navodi, poraditi i na problemu pojave velikog broja slučajeva ozljeda na radu. “Mi godišnje prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstva”, kaže Leke Sokolaj, “imamo oko 20-ak tisuća ozljeda na radu. To je veliki broj.” Savez zato kao jednu od svojih zadaća ima upravo rad na njihovoj prevenciji.
Nove tehnologije u proizvodnji i velika fluktuacija radnika dovode do povećanja broja takvih slučajeva. Kao uzroke se navodi ubrzani rad i normiranje poslova, a kod poslodavaca su, kažu u Savezu, nerijetko prisutne i mjere štednje. “Vi svakog djelatnika morate osposobiti za rad na siguran način u svakom proizvodnom procesu, a tu ima poslodavaca, pogotovo malih, koji manje ulažu u zaštitu u radu, ne pridržavaju se propisa, no neki ni ne znaju za obaveze mjere zaštite na radu.”
Socijalna uključenost i podizanje društvene i radne aktivnosti osoba s invaliditetom i umirovljenika svakako su važni ne samo za njihov boljitak već i za društvo općenito. Stoga Savez udruga invalida rada i 35 udruga na području cijele Hrvatske, koje broje do 27 tisuća članova, rade na tom cilju. Osim pravnih i drugih savjetovališta, Savez pruža podršku i edukaciju udrugama za apliciranje na programe Europske unije. Same udruge provode široki spektar aktivnosti za svoje korisnike, od učenja stranih jezika, škola informatike, kreativnih radionica, vježbi fizičke aktivnosti, izleta, putovanja i sl. Trenutno se održavaju radionice izrade prigodnog blagdanskog nakita.