I u koroni Božić ostaje simbol nade, ljubavi i novog početka

U Zagrebačkoj katedrali prvi put nakon potresa polnoćka je zbog novih epidemioloških mjera održana u ranijem terminu. Uz izravni prijenos na javnoj radioteleviziji vjernici će moći pratiti i božićnu misu koju također predvodi kardinal Josip Bozanić. 

Ograničenja su jasno istaknuta u svim crkvama, tako i u zagrebačkoj župi Sv. Pavla Apostola u Retkovcu. Na detalje i pravila po kojima će se dugo pamtiti ovaj Božić 2020. vjernike je podsjetio župni vikar Branimir Jagodić.

“Da, ove godine nam je sve malo netipičnije nego inače, ali to nas ne sprječava da ipak proslavimo taj Božić. Kroz cijelo Došašće zapravo, kroz advent smo vidjeli možda ovaj komercijaliziraniji dio blagdana. Nekako je ove godine sve malo skromnije, nemamo ni tih adventskih kućica i drugih sadržaja u gradu pa mislim da je to baš lijepa prilika da se Božić doživi na taj malo osobniji, intimniji način. Da se čovjek stvarno ovaj dan susretne s tim malim Bogom koji dolazi. Što se tiče nekakvih mjera u ovim okolnostima, moramo prilagoditi broj okupljenih vjernika kvadraturi crkve. Kao i u ostalima, za jednu osobu to mora biti 7 kvadratnih metara. Isto tako, obaveza nam je regulirati broj osoba iz istog kućanstva. Dakle, oni mogu sjediti zajedno u klupi, dok među ostalima mora biti držan taj propisani razmak.”

“Već dulje vrijeme, a posebno sada, u crkvi nema rukovanja, nema ljubljenja, što je kod nas Hrvata hajmo reći neka posebna dragost što se tiče božićnog čestitanja. Isto tako, morat ćemo regulirati prilikom dolaska na pričest da vjernici dolaze jednom stranom, a vraćaju se drugom kako bismo te kontakte sveli na nekakav minimum. Također, ovog Božića nemamo niti zborskog pjevanja u onom obliku kakvo poznajemo. To je isto puno skromnije. Ali opet kažem, sve te okolnosti koje su nas zadesile i u kojima još ne znamo koliko ćemo dugo biti, mogu nam opet biti prilika ne samo da nešto izgubimo, jer smo inače uglavnom usredotočeni samo na ono loše, već i da vidimo što sve iz ove situacije može proizaći i što sve možemo iz toga dobiti’, kaže vikar Jagodić.

Papa apelira na fizičku distancu, Hrvati relaksirani

Mnogo je ovih dana kritika na račun novih odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite i ograničenja koja se od proljeća mijenjaju kao i krivulja broja zaraženih, izliječenih i umrlih od COVID 19. U javnosti je priličan odjek nezadovoljnih činjenicom da jedna vrsta ograničenja vrijedi, primjerice, za ugostiteljske objekte i klubove, koji ostaju zatvoreni i tijekom blagdana, dok se s druge strane puno blaže mjere odnose na crkve.

Iako i sam Papa Franjo izbjegava veća okupljanja te apelira na praćenje misa online, mnogi imaju dojam da su u redovima crkve u Hrvata njegove poruke shvaćene puno opuštenije. 

“Božić i Badnjak jedini su dani kad je u crkvama dozvoljen veći broj ljudi”

“Što se tiče različitih mišljenja i pogleda na cijelu ovu situaciju, živimo u demokratskom društvu u kojem svatko ima pravo izreći svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje s određenom situacijom ili određenom temom, pa tako i s ovim što se tiče crkve. Ako ćemo, pak, biti stvarno realni, moramo pogledati da zapravo niti jedna djelatnost, niti jedan prostor nema iste mjere u usporedbi s drugima. Recimo, pogledamo li ovaj zadnji set mjera otkako je uveden, vidjet ćemo da je postojalo ograničenje, primjerice, u tramvajima na nekih 80-ak ljudi, a u crkvama je to bilo na 25. Trgovački centri su također nesmetano radili, a u crkvama je opet bilo 25 ljudi. I tada nismo bilježili nekakav bunt kod građana, nekakvo negodovanje. Ali sada da, oko samog Božića i Badnjaka, što su jedina dva dana na koja su nam omogućeni veći brojevi u crkvama, građani izražavaju nezadovoljstvo”, kaže vikar pa nastavlja:

“S jedne strane, to može biti i razumljivo, jer ne dijelimo svi iste stavove i ista uvjerenja. Međutim, isto tako moramo razumijeti da blagdan Božića za jednog vjernika možda ne nosi istu težinu i značenje kao i za jednog ateista ili agnostika, čovjeka koji se nije izjasnio po pitanju svog vjerskog opredjeljenja. Mislim da smo tu dužni saslušati jedni druge da se uistinu ostvari taj jedan dijalog i da jedni druge uvažavamo.”

Stariji bi trebali izbjegavati mise

Iako je ovih dana povećan broj ljudi u crkvama, s obzirom na kvadraturu, aktualan je poziv svim osjetljivim skupinama, ističe.

“I dalje pozivamo sve one rizične skupine, dakle starije osobe, bolesne, djecu, da izbjegavaju mise. Preporuka je da mise prate od kuće upravo preko tih društvenih mreža ili ostalih medija, što nam je omogućio današnji doseg tehnologije. Tako da zaista pozivamo vjernike koji budu dolazili na misu da se pridržavaju svih mjera koje su propisane.”

A one su vrlo jasne, podsjeća vikar. Svi koji dođu u crkvu sjednu na svoje mjesto, nema hodanja, ni kontakta s ostalima. Jedini uvjetno rizičniji moment je, kaže, ranije spomenuti odlazak na pričest tijekom kojeg će se posebno paziti na održavanje razmaka i da se vjernici ne vraćaju u istome smjeru. “Evo, trudit ćemo se da u postojećim okolnostima i mjerama koje su donesene, izađemo ususret svim onim ljudima kojima to stvarno znači, koji bi željeli doći na božićnu misu i da taj blagdan proslavimo onako kako je najdoličnije.”

Blagoslov obitelji – moguća odgoda, a može i s ulaznih vrata

Pandemija je ovog prosinca pomrsila planove i oko tradicionalnog blagoslova obitelji. Evo kako to izgleda na području ove zagrebačke župe.

“Ove godine svaki biskup odlučuje za svoju biskupiju s obzirom na epidemiološku situaciju. Mi smo s blagoslovom počeli već u došašću. Trudimo se da ne dovodimo na ispomoć svećenike iz drugih župa, već smo mi ovdje angažirani. Vjernicima smo također uputili pismo s molbom za obostrano razumijevanje. Dakle, ako netko smatra da dolaskom ugrožavamo njegovu obitelj, kućanstvo, naveli smo da ne treba primiti blagoslov, da možemo to odgoditi za neka povoljnija vremena. Isto tako, rekli smo ukoliko netko želi blagoslov doma, a ne osjeća se baš ugodno da nas primi u kuću, to možemo napraviti s ulaznih vrata”, objašnjava Jagodić.

Kod ostalih vjernika uglavnom je uhodana procedura, jedino je blagoslov pod novonormalnim okolnostima, uz nošenje maski, distancu i bez rukovanja. “Nismo odustali od te prilike za susret s ljudima, ali ove godine u nešto drugačijim, skromnijim uvjetima. Nema niti zadržavanja kao prije kad smo znali malo sjesti s ljudima, popričati… Da, i nazdraviti (smijeh). Eto, ove godine je to nešto drugačije, ali smatramo i mi, a i mnogi vjernici od kojih smo dobili povratnu informaciju, da im je taj blagoslov domova uistinu važan. Pa će se i provoditi koliko bude moguće u ovim trenutnim okolnostima”, pojašnjava naš sugovornik. 

Božić je i pučki i vjerski blagdan

Za vjernike Božić je jedan od najvećih blagdana, dan kada se slavi dolazak Spasitelja tj. rođenje maloga Krista. Blagdan je to koji u kršćanstvu označava konkretan početak spasenja za svakog čovjeka, podsjećaj Jagodić.

“Božić je poseban po tome što u njemu svatko može pronaći nešto svoje. Može ga uistinu personalizirati, shvatiti ga osobno i ući u tu neku intimu, bliskost koju taj blagdan sa sobom nosi. I može usvojiti sve te sadržaje koji njemu govore i znače za život i situaciju u kojoj se nalazi. U jednoj od propovijedi tijekom Došašća naglasio sam i da bi se Božić trebao događati stalno u srcu vjernika, jer je svaki dan prilika da se taj mali Krist rodi, da se s njim uistinu dogodi susret i da dopustimo da nekako raste u našem životu. Mislim da je to sama bit Božića nakon dvije tisuće godina. Da Bog uistinu siđe u srce čovjeka i da ga on zatim prenese u svoju okolinu, svojim bližnjima i uistinu živi tu radost, blagost i jednostavnost koju taj blagdan u sebi nosi na najljepši način. Da se jedan bog spustio se i rodio u štalici od koje je učinio najvelebniju palaču. Tu je najveća poruka tog susreta malenoga Boga koji dolazi za čovjeka i upravo čovjeka koji će odgovoriti na poziv koji mu je upućen”, ističe vikar Branimir. 

Božić je i omiljeni pučki blagdan. No s ograničenjem putovanja između županija i zabranom posjeta domovima za starije mnogi bi mogli osjetiti tjeskobu, otuđenost od obitelji i prijatelja, samoću. Ono što u tom slučaju mogu učiniti, jest naći ohrabrenje u svemu pozitivnome što se osobi u životu dogodilo. I ne zaboraviti na svoje starije.

“Telefonski razgovor od pola sata nekome može značiti kompletan Božić, neovisno bio on vjernik ili ne. Znači, možemo doći u kontakt sa svojim najmilijima, iako svjesni da nije to to. I promatrati stvari pozitivno, da je nekako čaša uvijek napola puna, a ne prazna. Koliko god to bila floskula, i ovome će jednom doći kraj. Pronađimo nadu koja nam je u ovim vremenima svima prijeko potrebna”, ističe za kraj naš sugovornik.  

Papa Franjo opisao je Božić kao blagdan utjelovljene ljubavi, univerzalni blagdan u kojem i ona tko ne vjeruje osjeća njegovu draž. “Pandemija nas je primorala biti na udaljenosti. Isus u jaslicama pokazuje nam put nježnosti kako bismo bili bliži, humaniji. Slijedimo taj put”, poručio je papa te svima poželio sretan Božić. Onaj manje sentimentalan i konzumeristički, obilježen darovima i čestitkama, a više prožet vjerom, istinom i humanošću.

Na ponoćki je pak upozorio da je Isus rođen kao prognanik kako bi nam rekao da je svaki prognanik dijete Božje. Dodao je da bi nas Božić trebao natjerati da se osvrnemo na “našu nepravdu prema tolikoj braći i sestrama” umjesto da slijedimo “našu beskrajnu želju za posjedom i prolaznim užicima”. “Bog je došao među nas u siromaštvu i potrebi da nam kaže da ćemo, služeći siromašnima, pokazati svoju ljubav prema njemu”, zaključio je 84-godišnji papa.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.