Zdravlje
Ako virus ne budem mogao izbjeći, hoću li se jako razboljeti?
Kako to da neke osobe koronavirus i ne okrzne, dok drugi završe na respiratoru? Za to još nema definitivnog odgovora, ali neke naznake postoje.
Sada više doista nitko ne može reći da ne poznaje baš nikoga tko je ulovio taj nesretni SARS-CoV-2 i razbolio se. Nažalost, sve češće do nas dolaze vijesti o dragim ljudima koji su se razboljeli, imali tešku kliničku sliku ili čak preminuli. Baš kako su znanstvenici i najavljivali, zima je pogoršala situaciju s koronavirusom i drugi val je puno teži od prvoga.
Sve više ljudi smatra da virus možda neće moći izbjeći. No kako znati koliko će nas teško pogoditi? Iskustva onih koji su COVID-19 preboljeli, različita su: neki su imali vrlo blage simptome, tek glavobolju i iscrpljenost uz gubitak ili promijenjen osjet njuha i okusa, dok su drugi završili u teškom stanju u bolnici boreći se za svaki udah zraka.
Zašto nas virus tako različito pogađa i o čemu ovisi hoćemo li se teško razboljeti ili simptome gotovo nećemo ni primijetiti? Definitivnog odgovora još nema, no sada su u odnosu na proljeće neke stvari ipak jasnije. Evo što zasad znamo:
Dob
Stariji ljudi najugroženija su skupina kad je u pitanju novi koronavirus što pokazuju i podaci o smrtnosti: u Kini je stopa smrtnosti među zaraženim osobama starim do 40 godina bila 0,2 posto, kod onih starosti između 70 do 79 godina osam posto, a među starijima od 80 godina čak 14,8 posto.
Poznato je da s godinama imunološki sustav slabi zbog čega su starije osobe općenito sklonije većem broju infekcija, pa i malignim oboljenjima. Iako su neki stariji ljudi i dalje vrlo aktivni i dobroga zdravlja, imaju veću vjerojatnost od obolijevanja od zaraznih bolesti kao i od eventualnog smrtnog ishoda što se pokazalo točnim kako u slučaju bolesti COVID-19, tako i u slučaju gripe i ostalih respiratornih infekcija.
Zašto je to tako, još se sa sigurnošću ne zna, ali znanstvenici s Harvarda taj fenomen povezuju sa smanjenjem broja T stanica, vjerojatno zbog postupne atrofije timusa ili nekih drugih promjena. Iz istog razloga je i cjepivo znatno manje učinkovito kod osoba starijih od 65 godina, no to nikako ne znači da se stariji ne bi trebali cijepiti. Posve suprotno, cijepljenje protiv gripe i pneumokoka znatno je smanjilo stopu obolijevanja i smrti kod starijih osoba u usporedbi s onima koji se nisu cijepili.
Spol
Prema podacima Svjetska zdravstvene organizacije, muškarci znatno češće obolijevaju od SARS-CoV-2 virusa nego žene. U Kini je u veljači stopa smrtnosti među muškarcima bila 2,8 posto, a među ženama 1,7 posto. Slični odnosi vrijedili su i 2003. kada je izbila epidemija SARS-a. Što se našeg podneblja tiče, poznato je da uobičajena sezonska gripa teže pogađa muškarce nego žene.
Razlog leži u tome što je imunološki sistem žena otporniji za to je prije svega zaslužan hormon estrogen koji ptiče rad imunološkog sistema i snažno se bori protiv patogena. S druge strane, muški hormon testosteron blokira imunološki sistem.
Nadalje, kako pojašnjava molekularni biolog Thomas Pietschmann, postoje i genetski razlozi. Naime, geni važni za imunitet kodirani su na kromosomu X, a kako žena ima dva takva kromosoma, u odreženoj je imunološkoj prednosti.
Još jednu stvar valja uzeti u obzir a tiče se stila života. Naime, muškarci često vode nezdraviji život te više puše i piju u odnosu na žene.
Pretilost
Debljina je i inače jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, a pretile su osobe u većem riziku od razvoja raznih bolesti. COVID-19 nije iznimka i poznato je da su pretile osobe u većem riziku da razviju težu kliničku sliku.
Anketa provedena u bolnicama u Velikoj Britaniji na 17.000 pacijenata, pokazala je da pretili ljudi, odnosno oni s indeksom tjelesne mase (BMI), imaju 33 posto veći rizik od smrti uslijed infekcije koronavirusom. Profesor Calum Semple sa Sveučilišta u Liverpoolu kazao je kako BMI iznad 30 češće izaziva teške simptome, a takvi pacijenti znatno češće završe na intenzivnom liječenju.
Rizik je dodatno povećan kod osoba koje imaju i dodatne bolesti povezane s pretilošću, poput srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Upravo ta, dodatna stanja i bolesti povezane s pretilošću, uzroci su i što takve osobe razvijaju težu kliničku sliku obole li od COVID-19.
Osim toga, valja napomenuti i da je pretile osobe teže intubirati, transportirati do odreženih odjela bolnice, ispitivati pomoću urežaja i slično što se utječe na ishod njihove bolesti. Također, kako kaže doktor Naveed Sattar sa Sveučilišta u Glasgowu, pretili ljudi trebaju više kisika što također njihov organizam izlaže dodatnom stresu.
Povišen krvni tlak
Svjetska zdravstvena organizacija u veljači je izdala podatke za Kinu o smrtnosti prouzročenoj novim virusom SARS-CoV-2 prema kojima je čak 13,2 posto preminulih pacijenata imalo je problem s kardiovaskularnim sustavom. Oni s dijabetesom činili su 9,2 posto preminulih, a oni s visokim krvnim tlakom 8,4 posto.
Povišen krvni tlak veliki je javno-zdravstveni problem i čak četvrtina populacije na svijetu bori se upravo s time. Za liječenje povišenog krvnog tlaka koriste se posebni lijekovi, tzv. antihipertenzivi (među kojima su i ACE inhibitori i sartani), za koje postoji sumnja da mogu pogoršati tijek infekcije virusom SARS-CoV-2.
To je, pretpostavlja se zato što lijekovi za povišen krvni tlak, pojednostavljeno govoreći, olakšavaju virusu ulazak u stanice. Naime, otkriveno je da se virus putem proteina na svojoj površini veže za angiotenzin konvertaze 2 (ACE2), inače prisutne na površini stanica pluća, crijeva, bubrega i krvnih žila. Kod pacijenata s dijabetesom tipa 1 i 2, ali i onih s povišenim krvnim tlakom, ekspresija ACE2 je povećana što znači i lakši ulazak virusa u stanicu i posljedičnu infekciju, navodi časopis Lancet.
Dijabetes
Prema rezultatima dosad objavljenih studija, osobe sa šećernom bolešću u značajno su većem riziku od razvoja teže kliničke slike tijekom COVID-19 infekcije i imaju povećanu smrtnost, kaže predstojnik Sveučilišne klinike “Vuk Vrhovac” doc. dr. sc. Dario Rahelić.
No zašto je to tako, zasad se može samo spekulirati. Osobe s dijabetesom su i inače sklonije virusnim i bakterijskim infekcijama, kao i razvoju težeg oblike bolesti, a to se pokazalo i u slučajevima epidemija gripe, SARS-a i sličnih infekcija. Osobama sa šećernom bolešću i zato se svakako preporučuje cijepljenje protiv gripe i pneumokoka, a kad stigne cjepivo, i od virusa SARS-CoV-2.
Krvna grupa
Stručnjaci sa Sveučilišta u Kielu i Sveučilišne klinike u Oslu analizirali kakav utjecaj ima krvna grupa na tijek zaraze virusom SARS-CoV-2, ali njihovo istraživanje još nije prošlo recenziju. No usporedbom DNK materijala 1.610 pacijenata koji su razvili teži oblik bolesti ili čak umrli, s uzorcima krvi 2.205 zdravih osoba, ispostavilo se da ljudi s krvnom grupom A imaju veći rizik za razvoj težih simptoma.
Također, osobe s krvnom grupom A dvostruko će češće završiti na respiratoru od osoba s krvnom grupom 0. Inače, grupa A je najčešća krvna grupa u Europi (43 posto ljudi u Njemačkoj, 42 posto u Hrvatskoj), slijede nulta i B, a najrjeđa je AB (5 posto u Njemačkoj, 7 posto u Hrvatskoj).
Pušenje
S obzirom da je COVID-19 prije svega bolest dišnog sustava, zaključak da pušenje oboljelima ne koristi, nameće se sam po sebi. Duhanski dom, ali i e-cigarete sadrže posebno štetne poput nikotina i teških metala. Nadalje, istraživanje provedeno u okrugu Ontario u Sjedinjenim američkim državama, pokazalo je da su svi ispitanici koji puše ili su u prošlosti pušili, prijavili su pogoršanje simptoma bolesti COVID-19. To pogoršanje simptoma uklljučivalo je veći broj otkucaja srca u mirovanju, kašalj i otežano disanje.