Vijesti
Želeći si osigurati potrebnu skrb i njegu, starije osobe postaju žrtve
Financijsko iskorištavnje najčešći je oblik zlostavljanja starijih osoba, a najmanje primjetan. Ono se najčešće događa zloupotrebom ugovora o doživotnom ili ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.
Sin je s majkom potpisao ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Predmet ugovora je bila obiteljska kuća u kojoj je ona živjela. Nakon potpisivanja ugovora upisao se u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, a nju preselio u drvarnicu u dvorištu, praktički na rubu gladi i bez mogućnosti da obavlja minimum osobne higijene.
U drugom slučaju je sin pijanom ocu zabranio da uđe u kuću nakon čega se on obratio susjedima koji su ga primili, potpisali s njim ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i na taj način stekli vlasništvo nad kućom.
To su samo dva od mnogobrojnih slučajeva iskorištavanja osoba starije životne dobi koje nam je navela predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna. Financijsko iskorištavanje starijih osoba jedno je od najčešćih oblika zlostavljanja starijih osoba, upravo se najčešće odvija preko sklapanja ugovora o doživotom ili ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.
“Financijsko zlostavljanje odnosi na korištenje novca ili vlasništva starije osobe na nepošten način ili korištenje imovine starije osobe za vlastitu dobrobit ili nedoličan čin ili postupak kojim pojedinac, koristeći se materijalnim sredstvima starije osobe bez njena pristanka, ostvaruje financijsku korist.” Definicija je to financijskog zlostavljanja starijih osoba koja se ističe u istraživanju iz 2017. godine pod nazivom “Financijsko zlostavljanje starijih osoba” autora Ines Vuić i Silvije Rusac.
Slični nazivi, a suštinska razlika
Zlouporabe su česte, a postaju sve češće jer sve više starijih osoba uslijed zdravstvenih i financijskih poteškoća nastoji na taj način osigurati si potrebnu skrb i njegu. Čine to, najčešće, potpisivanjem ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju koji nerijetko završavaju financijskim i materijalnim iskorištavanjem starijih osoba, ističe Fortuna.
Između ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju postoji jako bitna razlika, a to je trenutak prijenosa imovine na davatelja uzdržavanja, naglašava predsjednica Matice umirovjenika Hrvatske. “Naime, kod ugovora o doživotnom uzdržavanju, imovina koja je predmet ugovora na davatelja uzdržavanja prelazi tek nakon smrti osobe koju je uzdržavao, odnosno prijenos imovine nije moguć za života uzdržavane osobe. Za razliku od toga, kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina prelazi na uzdržavatelja u trenutku koji je određen ugovorom, što može biti i odmah nakon sklapanja ugovora, a u svakom slučaju još za života uzdržavane osobe”,pojašnava Fortuna.
Primjerice, ako je predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju nekretnina, davatelj uzdržavanja se već nakon sklapanja i solemnizacije ugovora može upisati kao vlasnik nekretnine.
“Profesionalni” uzdržavatelji
Osim potrebe i nužde starijih osoba da si osiguraju adekvatnu skrb i uzdržavanje, Višnja Fortuna upozorava kako se sklapanje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju pretvorilo u svojevrsno zanimanje davatelja uzdržavanja, bez ikakve kontrole izvršavanja obveza iz ugovora i broja ugovora koje jedna osoba sklapa.
U sankcioniranju i suzbijanju takvog materijalnog i financijskog iskorištavanja starijih osoba, država, ali i šire društvo, za sada, ne poduzimaju dovoljno.
“O financijskom zlostavljanju starijih osoba jako se malo govori u javnosti, a žrtve su vrlo slabo zaštićene zakonom. Kako bi se spriječila pojava financijskog zlostavljanja starijih osoba te kako bi se žrtvama pružila odgovarajuća pomoć i zaštita, nužan je multidisciplinarni pristup društva u cjelini i društvenih institucija nadležnih za zaštitu zdravlja, prava i interesa starijih osoba. Također, potrebno je osvijestiti moralnu dužnost svih građana da prijave nasilje, kako bi došlo do pravovremene i učinkovite zaštite osoba koje su takvom nasilju izložene”, stoji u spomenutom istraživanju “Financijsko zlostavljanje starijih osoba”.
Najčešći počinitelji financijskog zlostavljanja su, navodi istraživanje, članovi obitelji zlostavljane starije osobe. Ali počinitelji mogu biti i nepoznate osobe i različite institucije koje ciljano traže žrtve kako bi uspostavom neprimjerenog utjecaja ostvarile potpunu kontrolu i moć nad žrtvom i njezinim materijalnim sredstvima.
Dugotrajnost sudskih postupaka prepreka ostvarenju prava žrtve
Ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju su ugovori obveznog prava i regulirani su odredbama Zakona o obveznim odnosima. Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske već godinama upozoravaju na štetnost ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te zajedničkom inicijativom traže da se ukine.
Udruge tako traže da se institut doživotnog uzdržavanja donormira na način da se izmjenama Zakona o obveznim odnosima uvede registar potpisanih ugovora te da se potpisivanje ugovora o doživotnom uzdržavanju ograniči na dva aktivna ugovora po uzdržavatelju, pojašnjava predsjednica Matice. U tom smjeru bi trebale ići i izmjene Zakona o parničnom postupku kojima bi se uvelo hitno postupanje u sporovima vezanim za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju, odnosno da se prvo ročište sazove već 15 dana nakon podnošenja tužbe, a da prvostupanjski postupak bude okončan u roku od 6 mjeseci.
“Dugotrajnost sudskih postupaka i visoka dob uzdržavanih osoba predstavljaju ogromnu prepreku u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava”, naglašava Fortuna.
Raskid ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju
Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju mogu se raskinuti. Ako su obje strane suglasne da više ne žele održavati ugovor na snazi, situacija je jednostavna, pojašnjava predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna.
“Mogu sporazumno raskinuti ugovor, pri čemu se za sporazum ne zahtijeva stroga forma kao za sklapanje takvih ugovora, ne mora čak biti ni u pisanom obliku, iako je, svakako, preporučljivo da bude. No, u situacijama kada samo jedna strana želi raskid ugovora, morat će tužbom zahtijevati od suda da takav ugovor raskine”, ističe Fortuna.
Raskid ugovora se može tražiti ako druga strana ne ispunjava svoje obveze iz ugovora, npr. ne plaća račune, ne vodi brigu o prehrani ili higijeni primatelja uzdržavanja, ne vodi ga liječniku itd., ovisno o tome što su se strane dogovorile.
Ugovor se može raskinuti i kada je ugovorom predviđen zajednički život davatelja i primatelja uzdržavanja, a njihovi međusobni odnosi se toliko poremete da im zajednički život postane nepodnošljiv. Ugovor se iz tog razloga, smatra, može raskinuti i onda kada je suživot postao nemoguć i samo za jednu stranu.
Starije osobe su žrtve zbog nedovoljne informiranosti
Kako se navodi u već spomenutom istraživanju, žene su u većem broju žrtve prevare i financijskog iskorištavanja. Davatelji uzdržavanja, odnosno počinitelji iskorištavanja, žene doživljavaju slabijima i ranjivijima, a mnoge od njih nisu se tijekom života bavile financijskim poslovima pa su lake žrtve počinitelja koji im ponude pomoć u financijskim pitanjima.
Još jedan od razloga tome može biti taj što žene dominiraju populacijom starijih osoba i pošto žive duže od svojih bračnih partnera, češće ostaju same u domaćinstvu i na taj način postaju lakša žrtva za financijsko zlostavljanje, navodi se u istraživanju “Financijsko zlostavljanje starijih osoba”.
Kao dodatni problem, navodi se, javlja se veliki broj neprijavljenih slučajeva, što zbog srama žrtve, straha od osude društva ili zbog neznanja i neinformiranosti o mogućim sredstvima zaštite.
Jedno od posljednjih istraživanja provedeno na uzorku od 500 osoba starijih od 65 godina pokazalo je više od dvije trećine ispitanika upoznato s pojmom ugovora o doživotnom odnosno dosmrtnom uzdržavanju, ali manje od četvrtine ispitanika zna koja je točno razlika između njih, ističe Višnja Fortuna. Takvi podaci su, kaže, zabrinjavajući jer pokazuju da postoji rizik da će veliki broj osoba starije životne dobi zbog neinformiranosti biti u opasnosti da sklapanjem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ostanu i bez adekvatne skrbi i bez imovine.
“Ne možemo dovoljno naglasiti koliko je bitno informirati se na vrijeme, a to znači prije sklapanja ugovora saznati što se potpisuje i koje su pravne posljedice potpisivanja jednog takvog ugovora, odnosno moguće zlouporabe”, upozorava.
Ima i drugih načina za osigurati pomoć
Matica umirovljenika Hrvatske kroz projekt SENIOR AKTIV- Promicanje poticanja aktivnog starenja na području Grada Zagreba kroz svoje besplatno pravno savjetovalište i organiziranjem pravnih predavanja nastoji informirati umirovljenike i osobe starije životne dobi o svim pravnim pitanjima koja su im važna, pa tako i o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
“Pozivamo građane da nam se slobodno obrate za pomoć ako imaju neke nedoumice vezane uz ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, ali i bilo koje drugo pravno pitanje”, ističe predsjednica te umirovljeničke udruge. Važno je naglasiti kako osim putem tih ugovora, ima i drugih načina osiguravanja skrbi i uzdržavanja osoba starije životne.
Fortuna ističe kako je jedno od prava u sustavu socijalne skrbi je i usluga pomoć u kući, koja se priznaje i starijim osobama kojima je potrebna pomoć druge osobe, prema procjeni Centra za socijalnu skrb. Usluga pomoć u kući obuhvaća organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću), obavljanje kućanskih poslova (dostava živežnih namirnica, priprema obroka, pospremanje stana, pranje suđa itd.), održavanje osobne higijene (pomoć pri oblačenju ili svlačenju, u kupanju itd.) i obavljanje ostalih svakodnevnih poslova.