Umirovljenici žive u siromaštvu i strahu od ovrha: ‘Banke i telekomunikacije su svemoćne’

Što znači biti siromašan u Hrvatskoj? Iako je riječ o subjektivnom osjećaju idalje smo u vrhu Europske unije po broju osoba u riziku od siromaštva. Statistike pokazuju kako u siromaštvu žive svi s nižim prihodima od 2.710 kuna, a takvih je u Hrvatskoj samo među umirovljenicima više od 700 tisuća, odnosno njih 61 posto.

Prema podacima Eurostata, u EU je 18.6 posto osoba starijih od 65 godina u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U Hrvatska je svaka peta osoba starija od 65 godina, ali ih je čak 33,6 posto (Eurostat 2019.) izloženo tom riziku. U najgorem položaju su starije žene – čak 37,3 posto su siromašne, ističe Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske i predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

“Siromaštvo je ženskog spola, jer kada je riječ o osobi starijoj od 65 godina, čak 60 posto žena samica su siromašne“, dodaje Petrović.

Umirovljenik vrijedi 37,5 posto radnika

Prosječna mirovina za srpanj iznosila je 2.525 kuna i kao takva niža je od granice siromaštva, a primilo ju je 55 posto umirovljenika. Prosječna plaća je za srpanj iznosila 6.722 kuna. Dakle, za hrvatsku vlast jedan umirovljenik vrijedi samo 37,5 posto jednog radnika“, ističe Jasna Petrović. Tome dodaje kako je u odnosu na prosječnu mirovinu, unazad 20 godina, prosječna plaća rasla tri puta brže. “To znači da Hrvatska ne voli svoje stare i da se taj trend nastavlja”, naglašava predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Mirovinski je sustav, pored zdravstvenog, godinama u financijskoj i koncepcijskoj krizi unatoč provođenju reformi, objašnjava Nedjeljko Marković, predsjednik Udruge Pragma i Hrvatske mreže protiv siromaštva. “Povećavaju se troškovi za isplate mirovina koje se iz proračuna prebacuju u mirovinski sustav unatoč željama za jačanjem individualne odgovornost za starenje. Na 1.244.094 umirovljenika imamo tek 1.772.000 ekonomski aktivnih građana i dovoljno govori o dubini problema i ovisnosti o tekućim uplatama zaposlenih u javne fondove. Potrebe starijeg stanovništva, koje živi sve dulje, sve manji udio zaposlenih ne može pokriti”, ocjenjuje Marković.

Osim što su izloženi siromaštvu, starije osobe teško ostvaruju i neka svoja egzistencijalna prava. Marković tako navodi nedostatak različitih servisa koji su im potrebni; od mreže javnih ili privatnih domova za starije i pružatelja usluga u kući, do servisa za njegu i usluga dugotrajne skrbi.

Zbog straha od ovrha, umirovljenici su najurednije platiše

Da umirovljenicima nije lako govori i činjenica da mnogi nisu u mogućnosti podmiriti osnovne životne troškove i troškove režija, a znatno su izloženi opasnostima blokade računa i ovrha mirovina.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavijestio je ovoga mjeseca korisnike mirovina da će od 19. listopada 2020. godine aktivirati naplatu svih ovrha koje se nisu provodile zbog posebnih mjera od travnja ove godine. Ta se obavijest odnosila na 26 tisuća umirovljenika koji koji će nakon šestomjesečne obustave ovrha ponovno živjeti s nižim primanjima.
Većina umirovljenika su najurednije platiše svih režija i troškova, upravo zbog straha od ovrha i blokada, ističe Jasna Petrović.

“Mirovina stečena temeljem tridesetak godina prosječnog radnog staža sada iznosi 2.221 kunu. Mnogi umirovljenici su otjerani u prijevremenu mirovinu koja ih penalizira, što mirovinu sreže na samo 1.700 kuna. Kada platite 1.000 kuna za režije, i to ako ste štedljivi, ostaje vam manje od sto eura za lijekove i hranu za 30 dana. Vi mi recite je li moguće od toga živjeti?” pita predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Ističe kako je od 19. listopada ovršeno 23.000 mirovina dodavši kako se čini da postoji pomak na bolje, jer je npr. 2011. godine evidentirana 41.000 ovrha na mirovinama mjesečno.

Minimalna mirovina, a troškovi ogromni

Opasnost od blokade računa i ovrha ovoj skupini građana uzrokovana je, osim visokim troškovima režija i liječenja, i raznim “jamstvima” osobama koje nisu u mogućnosti plaćati svoje financijske obveze (kredite), podmirivanjem izvanrednih troškova povezanih sa smrću bračnih partnera, uzdržavanjem djece ili unuka, ističe predsjednik Udruge Pragma Nedjeljko Marković. Smatra kako je potrebno jačati nacionalne fondove solidarnosti upravo za krizne, iznenadne troškove u kojima se mogu naći stariji.

Obustava ovrha početkom pandemije COVID-19 bila je dobra odluka. “Dalo je to nadu da, iako znamo da dolaze teža vremena, nećemo morati brinuti hoćemo li ostati bez dijela primanja zbog neplaćenog računa ili biti izbačeni iz stana zbog neplaćanja rata kredita.”

Obustava ovrha, dodaje, nekima je dala priliku da uvide svoju financijsku situaciju, naprave svojevrsnu analizu i obuzdaju nepotrebne troškove. Međutim, dijelu građana su financijske obveze ostale iste, a prihodi, ističe, pali ili nestali. Marković smatra kako se u trenutku obustave ovrha trebalo izraditi drugačije scenarije vraćanja dugovanja. “Nažalost to se propustilo učiniti. Vraćanje u financijsku neizvjesnost može uzrokovati teške socijalne potrese”, ističe Marković.

Obustava ovrha do izmjene Ovršnog zakona

Da se trebalo izraditi drugačiji scenarij smatraju i u Sindikatu umirovljenika. On je zahtijevao obustavu ovrha sve dok se ne usvoji novi Ovršni zakon. “U tome nismo uspjeli, jer su u ovoj zemlji banke i telekomunikacijske kompanije svemoćne, a one čine većinu ovršitelja. Korisno je bilo i ovo kratko vrijeme od 6 mjeseci predaha, jer su barem tada ovršeni umirovljenici imali prigodu najesti se i platiti poneki dug”, ističe Petrović.

Sindikat te druga umirovljenička udruga, Matica umirovljenika, protive se većini predloženih izmjena i dopuna Ovršnog zakona koje su trenutno u javnom savjetovanju. Ocjenjuju kako je riječ o necjelovitom, štetnom i parcijalnom rješenju problema s ovrhama. “Zakonske izmjene predlažu da se ovršenim građanima omogući prvo isplata glavnice duga, a tek onda kamata, jer, u protivnom, nikada neće otplatiti dug, pošto on neprekidno raste.” Predlaže se, ističe Petrović, uvođenje pravo otpisa dugova koji ukupno iznose najviše do iznosa od 10.000 kuna, i to osobama težeg imovnog stanja koje koje nisu u mogućnosti vraćati svoja dugovanja bez ugrožavanja svoje egzistencije i narušavanja kvalitete života. To su, dodaje, upravo umirovljenici.

Uz zakonske propise da se ne može ovršiti više od jedne četvrtine prihoda, umirovljeničke udruge traže da se kao univerzalna granica ispod koje se neće provoditi ovršavanje uvede hrvatska linija siromaštva. “Većina umirovljenika može samo sanjati o tom iznosu, jer ih više od 700 tisuća preživljava s manje te žive u siromaštvu. Ovrhom opterećene mirovine dovode umirovljenike s ovako malim mirovinama na rub gladi”, ističe Jasna Petrović.

Umirovljeničke udruge predlažu i donošenje zakona o reguliranju djelovanja agencija za naplatu potraživanja jer njihovo postupanje narušava privatnost i dostojanstvo te dovodi do psihičkih smetnji. Ovršni postupak s bilježnika, smatraju u Sindikatu i Matici, treba preseliti na postupanje isključivo sudovima, učiniti ga transparentnim, ubrzati ga te bitno pojeftiniti. Umirovljeničke udruge se protive iseljavanju starijih osoba iz jedinog doma samo u zimskim mjesecima. Smatraju da presuda o iseljavanju treba biti strogo individualizirana te onemogućena bez osiguravanja zamjenskog smještaja.

Nacionalno vijeća za umirovljenike i starije osobe

Povećanje mirovina, promjena modela usklađivanja i promjena modela obiteljskih mirovina neki su od prioriteta koji stoje pred Nacionalnim vijećem za umirovljenike i starije osobe koje je osnovano početkom listopda kao savjetodavno tijelo Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi.

Prilikom potpisivanja Sporazuma o osnivanju Vijeća premijer Plenković je kao prioritet naveo povećanje mirovina za 10 posto do kraja mandata Vlade. “Teško je vjerovati da itko razborit u Vladi vjeruje kako će se obećanim povećanjem mirovina od deset posto u četiri godine mandata ove Vlade osigurati socijalni mir s umirovljenicima”, naglašava Petrović, koja je ujedno i predsjednica Nacionalnog vijeća.

Zato su umirovljeničke udruge napravile prijedloge za poboljšanja umirovljeničkog statusa do kraja mandata ove Vlade. Do njih će teško doći, dodaje Petrović, ali naglašava kako ih je potrebno zahtijevati.

Tako očekuju poboljšanje modela usklađivanja mirovina na najmanje 80:20 omjera kretanja plaća i troškova života, kao i uvođenje solidarnog korona dodatka prema visini mirovine. Traže novi model obiteljskih mirovina koji će iznositi 85 posto partnerove/partneričine ili vlastite uz dodatak od 20 do 50 posto ovisno o visini vlastite mirovine. Traže i pravo rada po istim uvjetima za sve umirovljenike i to po pravilu puno radno vrijeme – pola mirovine, pola radnog vremena – puna mirovina.

Žele da se prilikom zapošljavanja umirovljenika ne odbija dodatak za najnižu mirovinu. Uvođenje statusa njegovatelja za stariju osobu; primjena dodatka od šest mjeseci staža po djetetu za sve umirovljenike, a ne samo novoumirovljene; reforma drugog obveznog mirovinskog stupa u dobrovoljni; ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto; povećanje cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje te novi Ovršni zakon neki od zahtjeva umirovljenika prema Vladi.

Uz to traže i ukidanje dosmrtnog i donormiranje doživotnog uzdržavanja; ukidanje obveze baka i djedova za plaćanje alimentacije; prijenos vlasničkih prava na društvenim domovima za starije na županije; postrožavanje kriterija za obiteljske domove, decentralizacija i jačanje socijalne inspekcije te uvođenje civilnog nadzora nad domovima.

“Nadamo se da će nešto od toga biti realiziramo”, zaključuje Jasna Petrović.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.