Umirovljenicu Milku muči nesanica. Oduvijek je imala lagan san i često se budila na svaki šušanj, no kad je došla u neke godine, njen laki san postao je još lakši.
“Uvečer jako teško zaspim i brzo se probudim pa onda ležim u krevetu tako budna. Svašta mi se mota po glavi, u gluho doba noći razmišljam o problemima – i postojećim i nepostojećim – i često tako dočekam jutro. Ponekad nakratko zaspim pred zoru, no onda se probudim mrtva umorna kao da nisam uopće spavala”, žali se gospođa Milka, inače umirovljena knjigovotkinja iz Zagreba.
Svaša je probala: i biljne pripravke i opuštajuće čajeve, ali ništa nije pomoglo. “Pokušala sam stvarno sve. Pila prije spavanja toplo mlijeko, pa onda nekakve čajeve za smirenje, pa biljne tablete s valerijanom za bolji san… Ništa. Unuka mi je rekla da pokušam meditirati. Ona ide na jogu pa mi je pokazala kako, ali ni to nije pomoglo. Brojanje ovaca nema nikakvog smisla. Pa prebrojim ih tisuće i onda na kraju svane, a ja oka ne sklopim”, kaže Milka.
Za pomoć se na kraju obratila i liječniku koji joj je propisao tablete za spavanje. “U početku sam pila Normabele, ali oni su pomagali samo malo. Od njih bi se opustila i zaspala, no ako bi me nešto probudilo, ne bih opet zaspala sve do jutra. Jako sam izmučena. Toliko da se sve pribojavam noći”, kaže Milka.
Od nesanice pati sve više ljudi
Nesanica je čest problem, a u ovo doba neizvjesnosti i briga, još i češći. Manjak sna i nekvalitetno spavanje značajno utječu na kvalitetu života, a ako se ne naspavamo, tijekom dana nećemo biti učinkoviti, niti dobro raspoloženi. Nesanica češće pogađa starije osobe, a manjak sna kod njih znači i povećanu opasnost od padova i raznih drugih nezgoda.
Svakome se u životu dogodi da ne može zaspati, no samo jedna noć lošeg sna ne znači da patimo od nesanice. Definicija nesanice bila bi teško uspavljivanje i zadržavanje sna, loše, odnosno plitko spavanje tijekom kojega se ne odmorimo dovoljno dobro, a o kroničnoj nesanici zbog koje bi se trebalo posavjetovati s liječnikom govorimo ako nam se kroz period dulji od tri mjeseca događa da ne možemo spavati više od tri dana tjedno.
Nakon proljetnog potresa u Zagrebu problema s nesanicom ima i gospođa Višnja (60) koja živi u središtu grada. Iako zgrada u kojoj stanuje nije teško oštećena i u njoj se može živjeti, potres je jako uznemirio gospođu Višnju i ta se uznemirenost odrazila na kvalitetu njezinog sna.
“Jako teško zaspim i budim se i na svaki najmanji zvuk. Potres je u meni ostavio osjećaj nevjerojatne nemoći. Čovjek tek kad se tako nešto dogodi, shvati koliko je mali, bespomoćan i beznačajan”, kaže Višnja. “Preko dana još nekako i zadrijemam, ali noći su mi užasne. Bojim se zaspati da se ne bi dogodio novi potres i da ne bih ostala zarobljena ispod ruševina. Uzalud samoj sebi govorim da je naša kuća, srećom, dobro građena i da je potres na proljeće nije oštetio i da se tako jaki potres najvjerojatnije neće ponoviti. No to je podsvijest. Ne da mi spavati”, kaže Višnja.
I njoj je liječnik propisao tablete za spavanje, ali ih ne uzima jer se boji da će od njih zaspati tako čvrsto da se neće probuditi u slučaju novog potresa.
Nesanica više pogađa starije osobe
Uzroci nesanice su različiti, od onih fizičkih, pa do psihičkih. Neke nesanice uzrokovane su nekim dugotrajnim fizičkim bolestima poput bolesti krvožilnog sustava, bolesti dišnog sustava ili kroničnim bolestima koje izazivaju neprestanu bol poput reume, išijasa i migrena. No osim što može biti uzrokovana bolešću, nesanica može i izazvati bolesti. Prije svega, loš san može pogodovati razvoju depresije, povišenog krvnog tlaka, ali i nagomilavanju kilograma što vodi u pretilost, a posljedično i u dijabetes.
Iako je rasprostranjena kod ljudi svih dobi, nesanica kod starijih osoba može postati vrlo uporna i česta. Neka istraživanja pokazuju da nesanica čak dvostruko češće pogađa starije osobe nego one mlađe. Oko 25 posto osoba starih između 65 i 79 godina ima kroničnih problema sa spavanjem, dok osobe u dobi između 18 i 64 godine pate od nesanica samo u 16 posto slučajeva.
Promjene svjetla
Razloga za takvo stanje i slabiji san starijih osoba je mnogo. Kao prvo tu je biologija. Naime, stariji organizam se teže prilagođava promjenama svjetla u okruženju pa starije osobe mogu imati problema sa spavanjem prilikom promjene iz ljetnog ili zimskog računanja vremena. No kod starijih nerijetko na naplatu dolaze i desetljeća nezdravog načina života.
Nedovoljno kretanje, alkohol…
Stručnjaci tako upozoravaju da bi na kvalitetu sna mogao utjecati sjedilački način života i nedovoljno kretanja na svježem zraku te navika uspavljivanja pred televizorom ili običaj gledanja televizije u spavaćoj sobi. Nadalje, lošiji san mogli bi imati i oni koji puše i konzumiraju veće količine alkohola. Iako bi nekima čašica pića prije spavanja mogla pomoći da usnu, dugotrajna upotreba alkohola kvalitetu sna može ozbiljno narušiti. Kad smo već kod pića, kava i neki čajevi kod osjetljivijih ljudi mogu izazvati nesanicu što se može manifestirati već i nakon kave popijene oko četiri popodne pa i ranije.
Bolesti
Kod starijih osoba probleme sa snom mogu uzrokovati i određena oboljenja koja su u starijoj dobi češća, kao što su već spomenuti respiratorni problemi, problemi s probavom, neurološke bolesti i bolesti metabolizma, srčana, dermatološka, reumatološka, ali i psihijatrijska oboljenja kao i hipertrofije prostate i neoplazije.
Osobe starije životne dobi češće uzimaju lijekove, no dok kod nekih bolesti pomažu, ti isti lijekovi mogu prouzročiti probleme s nesanicom.
Poznato je da problemi s kvalitetom spavanja mogu biti uzrokovani lijekovima za povišen krvni tlak, lijekovima na bazi kortizona i raznim hormonskim lijekovima, nadalje lijekovima za ublažavanje simptoma Parkinsonove bolesti, raznim antidepresivma, stimulansima središnjeg živčanog sustava, ali i diureticima zbog pojačane potrebe za ustajanjem i noćnim odlascima na toalet.
Kvalitetan san je potreban u svakoj dobi, no ukoliko starija osoba pati od nesanice to bi moglo izazvati dodatne probleme, kako one zdravstvene, tako i općenito životne. Uslijed manjka kvalitetnog noćnog sna javlja se dnevna pospanost i manjak koncentracije što kod starijih osoba može značiti opasnost od padova i ozljeda. Nadalje, loš san znači i smanjene intelektualnih performansi i općenito kognitivne sposobnosti, lošije raspoloženje, slabije pamćenje te lošiju sveukupnu funkcionalnost. Važno je naglasiti i da je kvalitetan san presudan i za optimalan rad imunološkog sustava o čemu se u uvjetima pandemija naročito govori. Osobe koje pate od nesanice mogu biti sklonije infekcijama zbog općenito narušenog imuniteta koji je posljedica nekvalitetnog sna.
Za nesanicu ima lijeka
Srećom, na kvalitetu sna se može utjecati. Prije svega, valja poraditi na optimalnim uvjetima za spavanje. Izlaganje svjetlu trebalo bi smanjiti nekoliko sati prije odlaska na počinak te u čitavom stanu prigušiti svjetla oko 21 sat. Spavaća soba morala bi biti što je moguće tiša i mračnija, osim, eventualnog malog, prigušenog noćnog svjetla koje će spriječiti padove i ozljede ako se noću ustajete radi odlaska na toalet.
Televizoru, ali i svim ostalim ekranima poput tableta i mobitela u spavaćoj sobi nije mjesto jer njihova plava svjetlost dodatno razbuđuje. Želite li se uspavljivati uz kakvu dobru priču, puno je bolje odabrati knjigu nego film.
I temperatura prostorije u kojoj se spava igra veliku ulogu i trebala bi biti niža nego u ostatku stana. Optimalno je oko 18 ili 19 stupnjeva, no neki preporučuju i mnogo nižu temperaturu, čak do 15 stupnjeva Celzija.
Također, vlažnost zraka u prostoriji za spavanje iznimno je važna jer previše suh zrak može pojačati probleme s hrkanjem i nadraženošću grla.
Pidžama ili spavačica za spavanje trebala bi biti udobna od mekog prirodnog materijala poput pamuka, a takva bi trebala biti i posteljina. Naime, zbog umjetnih materijala koji ne dišu mogli biste se noću znojiti što će vam svakako omesti san.
Ne upali li ništa od ovih jednostavnijih savjeta, uvijek nam preostaju razni lijekovi za bolji san. I dok je biljne pripravke moguće nabaviti u ljekarnama bez recepta, o svakoj jačoj tableti za spavanje potrebno je konzultirati se s liječnikom.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”
