Vladimir, umirovljeni učitelj iz Zagreba, ne propušta kviz Potjera na HTV-u. To mu je, kaže, čak važnije i od vijesti. “Svaki dan iza šest sati – zna se! Gleda se kviz. To je oduvijek bilo tako kod nas u kući. Svaki četvrtak gledam i Milijunaša, a Kviskoteku nikako ne mogu prežaliti. To je bio pravi kviz i žao mi je što se više ne emitira, iako ne znam tko bi mogao zamijeniti Olivera Mlakara kao voditelja”, kaže ovaj dobrodržeći 70-godišnjak.
“To je i zabava, i opuštanje, i vježbanje moždanih vijuga. Moram reći da sam prilično solidan u kvizu, često znam odgovore na pitanja. Tko zna, da sam mlađi, možda bih se i prijavio, iako je jedna stvar odgovarati sa svog kauča, a posve druga stvar biti tamo u studiju i boriti se s tremom”, kaže Vladimir. Dodaje i kako mu je jako drago što su kvizovi kod nas popularni i što u njima sudjeluju mnogi mladi.
“Spremao sam se otići na neki od onih pub-kvizova, ali je počela korona pa su svi izlasci morali biti odgođeni za neka sretnija vremena. Ali jako me veseli da postoje takve stvari i da ljudi rado sudjeluju. Znate, i mozak je kao mišić, pa atrofira ako ga se ne upotrebljava”, kaže Vladimir.
U njegovim rukama često se nažu i križaljke, a upravo to je i omiljena zabava mnogih umirovljenika, pa tako i gospođe Barbare, umirovljene knjigovotkinje iz Zagreba. “To mi je nekako postala jutarnja rutina. Skuham kavu i malo rješavam križaljku. To mi je kao nekakvo razbuđivanje. Rješavam sve: i skandinavke i talijanke. Kupujem posebna izdanja križaljki, ali rješavam i križaljke u običnoj štampi, u tjednicima. Prije su sve dnevne novine imale križaljke, ali sad to više nije tako. Šteta zbog toga”, kaže Barbara koja, osim križaljki, voli i čitanje.
“I prije sam čitala, to mi je navika još iz mladosti. No kad sam došla u penziju, počela sam čitati još i više jer imam više vremena. Sad čitam novu knjigu od Zorana Ferića. To je priča o njegovoj obitelji ali i prošlim vremenima kojih se i ja jako dobro sjećam”, kaže Barbara. Kad su tijekom korona-krize ograničeni izlasci, po knjige joj je u knjižnicu odlazila kći, ali Barbara kaže da to nije to.
“Volim si ja sama otići u knjižnicu i tamo odabrati što ću čitati. I knjižničarke mi preporuče neki novi naslov, već me poznaju pa otprilike znaju što bi mi se moglo svidjeti. Ali dok se nije moglo ići u knjižnice, knjige bi mi donosila kći. Volim krimiće, ljubiće, ali i biografije poznatih osoba. Volim i povijesne knjige, premda mi je draže kad je neki povijesni događaj malo romantiziran, kad to nije suhoparna povijest nego više neka sjećanja i opisi stvarnih života”, kaže gospođa Barbara.
Ne razumije, kaže, one koji vele da nemaju vremena za čitanje. “To je sve stvar prioriteta. Ja volim čitati pa si za čitanje nađem vremena. Ne znam što bi se trebalo dogoditi da u danu ne uspijem pronaći barem sat vremena za čitanje ili križaljke. Pa neću po cijeli dan brisati prašinu”, kaže Barbara.
I kognitivno zdravlje treba brigu
U pravu su i Vladimir i Barbara – mozak doista jest kao mišić i što ga više upotrebljavamo i okupiramo novim i zanimljivim zadacima, on će biti jači i bolje će nas služiti. To je naročito važno u starijoj dobi kad je potrebno posvetiti veću pažnju kognitivnom zdravlju. No za razliku od fizičkog, kognitivno zdravlje počesto zanemarujemo.
Kognitivno zdravlje – sposobnost jasnog razmišljanja, učenja i pamćenja – važna je komponenta obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Kognitivno zdravlje samo je jedan od aspekata ukupnog zdravlja mozga. Zdravlje mozga odnosi se na to kako dobro funkcionira mozak osobe na nekoliko područja.
Aspekti zdravlja mozga uključuju:
- Kognitivno zdravlje – koliko dobro mislite, učite i pamtite
- Motorička funkcija – koliko dobro radite i kontrolirate pokrete, uključujući ravnotežu
- Emocionalna funkcija – koliko dobro tumačite i reagirate na osjećaje (i ugodne i neugodne)
- Taktilna funkcija – koliko se dobro osjećate i reagirate na osjet dodira – uključujući pritisak, bol i temperaturu
Na mnoge stvari možemo utjecati
Na zdravlje mozga mogu utjecati dobne promjene u mozgu, ozljede poput moždanog udara ili traumatične ozljede mozga, poremećaji raspoloženja poput depresije, poremećaja ili ovisnosti o upotrebi supstanci i bolesti poput Alzheimerove bolesti. Iako se neki čimbenici koji utječu na zdravlje mozga ne mogu promijeniti, postoje i one stvari na koje mi itekako možemo utjecati.
Sve veći broj znanstvenih istraživanja sugerira da čak i male promjene u svakodnevnom životu, mogu doista pozitivno utjecati na kognitivne sposobnosti. To uključuje: brigu o tjelesnom zdravlju, kontrolu i upravljanje krvnim tlakom, pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, mentalna aktivnost, društveni život te upravljanje stresom. Istraživanja pokazuju da kombinacija ovih ponašanja zdravog načina života također može smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.
Intelektualni angažman izuzetno koristi mozgu. Ljudi koji se bave nekim aktivnostima koje su im osobno značajne, poput volontiranja ili nekog hobija, kažu da se osjećaju sretnije i zdravije. Učenje novih vještina može poboljšati i vašu sposobnost razmišljanja. Na primjer, jedno istraživanje pokazalo je da starije odrasle osobe koje su naučile šivati ili fotografirati, iskusile su poboljšanja pamćenja od onih koji su se samo družili ili radili manje kognitivno zahtjevne aktivnosti.
Neka istraživanja o bavljenju aktivnostima poput glazbe, kazališta, plesa i kreativnog pisanja pokazala su se obećavajućim za poboljšanje kvalitete života i dobrobiti starijih odraslih osoba, od boljeg pamćenja i samopoštovanja do smanjenog stresa i povećane socijalne interakcije.
Nađite aktivnost koja vas raduje i zabavlja
Mnoge aktivnosti mogu vaš um održavati aktivnim. Na primjer, čitanje knjiga i časopisa, igranje raznih igara, pohađanje raznih tečajeva, učenje nove vještine ili poduzimanje novog hobija te volontiranje. Nije dokazano da ove vrste mentalno poticajnih aktivnosti potpuno sprečavaju ozbiljna kognitivna oštećenja ili Alzheimerovu bolest, ali mogu biti zabavne. Osim toga, nalazi raznih studija sugeriraju da neke neformalne mentalno stimulirajuće aktivnosti, poput čitanja ili igranja igara, mogu smanjiti rizik od kognitivnih oštećenja i demencije povezanih s Alzheimerovom bolešću.
Neki znanstvenici tvrde da takve aktivnosti mogu zaštititi mozak uspostavljanjem “kognitivne rezerve” što može pomoći mozgu da postane prilagodljiviji u nekim mentalnim funkcijama, tako da može nadoknaditi promjene mozga nastale starenjem ili uslijed zdravstvenih stanja koja utječu na mozak.
Smatra se da genetski i životni čimbenici utječu na kognitivno zdravlje. Neki od ovih čimbenika mogu pridonijeti opadanju vještina razmišljanja i sposobnosti za obavljanje svakodnevnih zadataka poput vožnje, plaćanja računa, uzimanja lijekova i kuhanja.
Genetski čimbenici prenose se (nasljeđuju) s roditelja na dijete i ne mogu se kontrolirati. No, mnogi čimbenici okoliša i načina života mogu se promijeniti te se određenim prilagodbama može smanjiti rizik od opadanja kognitivnih funkcija. Ti čimbenici uključuju probleme s tjelesnim i mentalnim zdravljem, poput visokog krvnog tlaka ili depresije, zatim ozljede mozga, poput onih zbog pada ili nesreće, neki lijekovi ili nepravilna uporaba lijekova, nedostatak tjelesne aktivnosti, loša prehrana, pušenje, pijenje previše alkohola, problemi sa spavanjem te socijalna izolacija i usamljenost.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”
