Ljudi evoluiraju, sve više ih se rađa bez jednog dijela tijela

Neka današnja djeca rađaju se bez umnjaka, a sve više ljudi ima i dodatnu arteriju u podlakticama. To dokazuje da čovječanstvo prolazi kroz svojevrsnu “mikro-evoluciju”, kaže se u najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Anatomy.

Znanstveni tim iz Australije otkrio je kod ljudi nekoliko promjena koje su se počele događati u relativno kratkom vremenskom periodu.

Doktorica Teghan Lucas sa Sveučilišta u Adelaideu kaže i da naša lica postaju sve kraća zbog promjena u našoj prehrani, a manja čeljust znači da u nju neće stati svi zubi pa tako ima sve više djece koja umnjake naprosto – nemaju.

“Ovo se događa jer su ljudi naučili koristiti vatru i procesuirati hranu. Zato se sada mnogo ljudi rađa bez umnjaka”, rekla je doktorica Lucas. Znanstvenici su također otkrili da se sve više ljudi rađa s dodatnim kostima u nogama i rukama, kao i kraćim licima i abnormalnim vezama dviju ili više kostiju u stopalima.

Istraživanje doktorice Lucas te njezinih kolega, profesora Macieja Henneberga i Jaliya Kumaratilakea, pokazalo je i značajno povećanje učestalosti medijalne arterije od kraja 19. stoljeća.

Ta arterija se formira tijekom razvoja fetusa još u maternici i glavna je žila koja opskrbljuje krvlju šake i podlaktice. No ta arterija tijekom gestacije nestaje, a njezinu ulogu preuzimaju radijalna i ulnarna arterija.

“Od 18. stoljeća, anatomija proučava rasprostranjenost ove arterije kod odraslih osoba, a naša studija pokazuje da se broj ljudi s tom arterijom značajno povećava od oko 10 posto kod ljudi rođenih sredinom 18. stoljeća, pa do 30 posto kod ljudi rođenih sredinom 20. stoljeća što je jako značajno povećanje u evolucijskom smislu.”

Znanstvenici smatraju da je do tog je povećanja došlo zbog mutacije gena uključenih u razvoj medijalne arterije, zdravstvenih problema majke tijekom trudnoće ili kombinacije tih čimbenika. “Ako se ovaj trend nastavi, do 2100. godine većina će ljudi imati medijalnu arteriju”, kaže doktorica Lucas.

Ova studija, naglašavaju znanstvenici, pokazuje da se ljudi razvijaju daleko brže nego u bilo kojem drugom razdoblju u posljednjih 250 godina te da su glavni razlog za ovu mini-evoluciju promjene u prirodnoj selekciji.