Gotovo četvrtina hrvatskih umirovljenika prima zakonom zagarantiranu najnižu mirovinu. Ona je uvedena kao zaštitni mehanizam u borbi protiv siromaštva, ali većini korisnika ne pokriva osnovne životne potrebe.
Kako javlja Tportal, najnižu mirovinu prima gotovo četvrtina hrvatskih umirovljenika, njih 264 tisuće, koji svojim uplatama u mirovinski sustav nisu uspjeli zaraditi primjerenu mirovinu. U prosjeku ona iznosi samo 1.695 kuna, a kada bi se računala kao i ostale mirovine, prema stažu i visini plaće, iznosila bi tek 1.081 kunu.
Korisnici koji primaju najnižu mirovinu u prosjeku imaju oko 27 godina staža. Među njima najviše je radnika, njih 218 tisuća s prosječnim primanjima od 1.793 kune za 30 godina staža. Bez ovog zaštitnog dodatka primali bi samo 1.156 kuna. Velik dio invalidskih i obiteljskih mirovina isplaćuje se u obliku minimalne mirovine.
Na minimalcu je i oko 32 tisuće poljoprivrednika s prosjekom od 1.524 kune za 22 godine staža. Kada bi im se uračunali samo uplaćeni doprinosi, dobivali bi tek 588 kuna mirovine.
I značajan dio umirovljenih obrtnika, njih više od 13.000, prima zaštićenu mirovinu, a ona u prosjeku iznosi 1.898 kuna za nešto manje od 30 godina staža, piše Tportal.
Kako se računa najniža mirovina?
Najniža mirovina izračunava se tako da se vrijednost mirovine (69,42 kune) pomnoži s godinama staža. Umirovljenički minimalac za 15 godina staža iznosi 1.041 kunu, za 20 godina staža 1.388 kuna, za 25 godina staža 1.735 kuna.Prema zakonu, nitko ne može dobiti nižu starosnu mirovinu od izračunatog iznosa za navedeni staž.
