Svijet nije uspio ostvariti baš niti jedan cilj kako bi zaustavio uništavanje prirodnog svijeta i ekosustava u prošlom desetljeću, pokazalo je novo izvješće UN o stanju prirode, piše Guardian.
Od zaustavljanja zagađivanja pa do zaštite koraljnih grebena, međunarodna javnost nije do kraja ispunila niti jedan od 20 ciljeva dogovorenih na sastanku u iz Aichiju u Japanu 2010. godine. Ono što posebno brine je da je ovo je drugo uzastopno desetljeće da svjetske vlade ne uspijevaju ostvariti zacrtano.
Dokument The Global Biodiversity Outlook 5, objavljen ovaj mjesec prije ključnog summita UN-a o toj temi, pokazao je da unatoč napretku u nekim područjima, i dalje se uništavaju prirodna staništa, zbog aktivnosti čovjeka ogroman broj životinjskih vrsta je ugrožen, a na svijetu se i dalje svake godina isplaćuju subvencije za štetne poljoprivredne i slične prakse i to u iznosu od 500 milijardi dolara.
Djelomično je postignuto šest ciljeva, uključujući ciljeve na zaštićenim područjima i ciljeve o invazivnim vrstama. Iako vlade nisu uspjele zaštititi 17 posto kopnenih i vodenih područja i 10 posto morskih staništa, 44 posto vitalnih područja biološke raznolikosti sada je ipak pod zaštitom, što je porast od 29 posto u odnosu na 2000.
Šefica UN-ovog odjela za biološku raznolikost, Elizabeth Maruma Mrema, rekla je da je čovječanstvo na raskrižju koje će odlučiti kako će buduće generacije doživljavati prirodni svijet.
“Životni sustavi Zemlje u cjelini su ugroženi. I što više čovječanstvo iskorištava prirodu na neodržive načine i podriva njezin doprinos ljudima, to više podrivamo vlastitu dobrobit, sigurnost i prosperitet”, rekla je.
Autori izvještaja, međutim, ukazali su na napore u očuvanju koji su doveli do toga da je posljednjih desetljeća čak 48 vrsta spašeno od izumiranja što se ističe kao kakav-takav znak nade.
Istaknuto je i da je neuspjeh u postizanju ciljeva sveden na to što određene vlade nisu razumjele razmjere izazova s kojima se suočava svijet prirode. “Mislim da zemlje to shvaćaju ozbiljno, ali možda probleme ponekad prepuštaju ministarstvima zaštite okoliša i ne podižu to na razinu čitave vlade.”
Izvještaj je objavljen u trenutku dok stranke Konvencije o biološkoj raznolikosti pregovaraju o ciljevima za ovo desetljeće. Posljednja runda pregovora o sporazumu trebala se održati u Kunmingu u Kini, prošlog listopada, no odgođena je zbog pandemije koronavirusa i sada se očekuje da se održi u svibnju 2021. Značajan dio nacrta prijedloga treba zaštititi 30 posto planeta.
Basile van Havre, supredsjedatelj pregovora, rekao je da je jedna od glavnih lekcija ciljeva biološke raznolikosti iz Aichija bila da sljedeći niz mora biti ostvariv. “Mislim da je bilo doista koreisno postaviti te ciljeve u posljednjim desetljećima. No njih je teško ostvariti, a ljudi žele imati realne ciljeve”, rekao je.
