Utrka za razvojem cjepiva protiv Covida je bez presedana u čitavoj ljudskoj povijesti. Trenutno je u igri više od 165 kandidata za cjepivo, od kojih su neka već prošla testove sigurnosti i učinkovitosti. Najdalje su, čini se, došli znanstvenici s Oxforda koji su objavili da je njihovo cjepivo sigurno i stimulira odgovor imunološkog sustava, javlja BBC.
U ispitivanjima u kojima je sudjelovalo 1.077 osoba pokazala su da je cjepivo dovelo do toga da imunološki sustav proizvede antitijela i bijele krvne stanice koje se mogu boriti protiv korone. Otkrića su vrlo obećavajuća, no potrebna su dodatna šira ispitivanja.
Cjepivo, nazvano ChAdOx1 nCoV-19, napravljeno je od genski modificiranog virusa koji uzrokuje prehladu kod čimpanzi. Znanstvenici su ga prvo znatno izmijenili kako ne bi mogao izazvati infekcije kod ljudi, ali i da nalikuje koronavirusu. Učinili su to tako što su na cjepivo koje su razvijali prebacili genetske upute za šiljasti protein koronavirusa, ključno oružje kojim napada naše stanice. To znači da cjepivo liči koronavirusu i imunološki sustav može naučiti kako ga napadati.
Dosad su znanstvenici bili usredotočeni na antitijela koja su samo jedan dio našeg imunološkog sustava. Antitijela su mali proteini koje stvara imunološki sustav koji se lijepe na površinu virusa i mogu onemogućiti koronavirus da napadne stanice u našem tijelu.
T-limfociti, vrsta bijelih krvnih stanica, pomažu u koordinaciji imunološkog sustava i sposobne su uočiti koja je tjelesna stanica zaražena i uništiti ih. Gotovo sva učinkovita cjepiva induciraju i antitijelo i T-limfocitni odgovor. Razine T-limfocita dosegnule su vrhunac 14 dana nakon cijepljenja, a razina antitijela dosegla je maksimum nakon 28 dana. Studija nije trajala dovoljno dugo da bismo shvatili kako dugotrajni imunitet može izgledati.
Utrku za cjepivom možete na ovom linku pratiti u stvarnom vremenu.