Najnovije istraživanje sugerira kako bi razvoj Alzheimerove bolesti mogao biti povezan s našim ranijim ponavljajućin negativnim mislima, piše Science Alert.
Studija je posebno analizirala “negativno razmišljanje koje se ponavlja” što nije isto kao i uobičajene tužne misli koje svi, s vremena na vrijeme, imamo. Radi se zapravo o kognitivnom procesu koji obuhvaća naše zabrinjavajuće i bujne misli.
Tim znanstvenika otkrio je da su ti obrasci opsesivnog, negativnog razmišljenj” povezani s kognitivnim propadanjem i nakupljanjem amiloidnih beta proteina povezanih s razvojem Alzheimerove bolesti.
Važno je naglasiti da je ovo istraživanje još u ranoj fazi te da korelacija ne mora nužno značiti i kauzalnost. Zbog toga se ne može reći da negativne misli uzrokuju Alzheimerovu bolest te da bismo se trebali prisiljavati misliti samo pozitivno kako bismo izbjegli razvoj ove demencije (iako postoje znanstveni dokazi koji govore da je korisno ne opterećivati se previše negativnostima).
Pa ipak, ova je studija vrlo zanimljiva te nam daje nov način sagledavanja potencijalnih uzroka Alzheimerove bolesti. “Razumijevanje faktora koji povećavaju rizik od razvoja Alzheimerove bolesti je ključno kako bismo povećali naše znanje o ovoj razornoj bolesti i kako bismo razvili strategiju za njezino sprečavanje”, rekla je Fiona Carragher, ravnateljica Društva za Alzheimerovu bolest. “Veza između ponavljajućih negativnih misli i kognitivnog propadanja je svakako zanimljiva, iako zahtijeva daljnja istraživanja.”
Znanstvenici su tijekom ove studije analizirali podatke o 292 osoba starijih od 55 godina koje su bili dobrog fizičkog i psihičkog zdravlja, no čiji su roditelji ili braća oboljeli od Alzheimerove bolesti.
Sudionicima istraživanja postavljeno je 15 pitanja koja su bila usredotočena na preispitivanje prošlosti i brigu o budućnosti. Također su proveli testove za utvrđivanje depresije i tjeskobe te provjerili u kojoj mjeri se preklapaju s ostalim mentalnim stanjima.
Kognitivni testovi kojima su sudionici podvrgnuti, uključivali su testove opće kognicije, testove kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, pažnje, vizuospacijalne kognicije i jezika.
“Otkrili smo da je često ponavljajuće negativno razmišlajnje povezano s općim kognitivnim propadanjem i lošijom memorijom“, kaže se u studiji objavljenoj u časopisu Alzheimer i demencija.
Iako zvuči zastrašujuće, mora se istaknuti da se radi o relativno malim promjenama. Osim toga, mnogi uključeni u ovo istraživanje ionako su bili u povećanom riziku od razvoja Alzheimerove bolesti.
“Mnogi sudionici istraživanja bili su u povećanom riziku od razvoja bolesti, pa sada trebamo vidjeti poklapaju li se naši rezultati s onima dobivenim nakon analize opće populacije nakon čega bismo mogli utvrditi povećava li doista negativno razmišljenje rizik od razvoja Alzheimerove bolesti”, kazala je Carragher.
Za one koji žele znati više
Kognicija je sposobnost koju imamo da primimo i obradimo podatke koje dobijamo iz različitih izvora (percepcija, iskustvo, uverenja…) i da ih pretvorimo u znanje.
Kognicija uključuje svaki mentalni proces koji se može opisati kao iskustvo saznanja, opažanja, prepoznavanja, rasuđivanja i zaključivanja. Razlikuje se od iskustva osećanja ili željenja. Kao pojam, odnosi se na mozak i na um.
