Tim znanstvenika iz Velike Britanije pokrenuo je inicijativu za praćenje života divljih životinja prije, tijekom i nakon krize izazvane koronavirusom i povlačenja ljudi u svoje domove, piše BBC.
Cilj studije je proučavanje tzv. “antropauze” – privremenog usporavanja ljudske aktivnosti na globalnoj razini koja, kako je primijećeno, ima velik utjecaj na druge vrste. Mjerenje tog učinka, kažu znanstvenici, pokazat će na koji način možemo dijeliti naš sve napućeniji planet. Istraživanje će biti objavljeno u časopisu Nature, Ecology and Evolution.
Namjera projekta je naznačiti hitne korake koji bi znanstvenicima omogućili da nauče što je više moguće o utjecaju iznenadnog odustva ljudi na prirodu – uključujući i omogućavanje provođenja istraživanja, pristupa informacijama i praćenja životinja.
Profesor Christian Rutz sa Sveučilišta St.Andrews, inače predsjednik Međunarodnog udruženja za bilježenje života divljine, kaže kako su mali uređaju pričvršćeni na neke jedinke, tijekom čitave epidemije bilježili podatke o njihovom kretanju i životu. “Ovo je izuzetna prilika za istraživanje, prilika do koje je došlo uslijed tragičnih okolnosti, no ne smijemo propustiti ovu šansu”, kaže profesor Rutz.
Obično su studije koje proučavaju utjecaj ljudi na životinje ograničene na uspoređivanje zaštićenih i nezaštićenih područja ili na proučavanje okoliša nakon neke prirodne katastrofe. “No tijekom zatvaranja država, imali smo ovu situaciju repliciranu na čitavom svijetu, a neke su jedinke dobile i napravu za praćenje čitavo vrijeme”, kaže profesor Rutz.
U medijima je bilo dosta izvještaja da se priroda brzo prilagodila na odsustvo ljudi, pa su se tako divlje životinje slobodnije kretale u urbanim sredinama. No u nekim područjima, odsustvo ljudi bilo je za životinje štetno, pa je tako zabilježen povećan broj slučajeva krivolova tamo gdje nije bilo čuvara.
“Nitko ne kaže da bi ljudi trebali za stalno ostati zatvoreni, no ako vidimo značajnu razliku u, recimo, korištenju cesta, mogli bismo napraviti male promjene u načinu transporta koje bi imale velik utjecaj na prirodu”, kaže profesor Rutz.
Pripjat je pokrila šuma (foto: Hugh Mitton/Unsplash)
Profesor Jim Smith sa Sveučilišta Portsmouth bio je dijelom onoga što se može smatrati prvom studijom antropauze – dugoročne analize promjena nastalih zbog odsustva ljudi, a koja je provedena oko oštećene nuklearne elektrane u Černobilu.
“Samo nekoliko godina nakon evakuacije iz Zone isključenja, bjeloruski i ukrajinski znanstvenici su ustanovili da dolazi do pada broja životinja povezanih s ljudima – poput golubova i štakora – no istovremeno, dolazi do značajnog porasta broja divljih životnja – poput divljih svinja, jelena i vukova”, kaže profesor Smith.
“30 godina nakon nesreće, ta je zona postala ikonični primjer slučajne revitalizacije divljine. Po veliku cijenu ekonomije i ljudskih života, COVID-19 i Černobil prisilili su nas da stisnemo pauzu na naše uništavanje okoliša. Zaustaviti neke od tih utjecaja će biti veoma teško, no pomoći će ono što smo naučili tijekom ovih ekstremnih događaja.“
Kako je naglasio profesor Rutz: “Znanstvena saznanja smo dobili tijekom ove razorne krize, omogućit će nam razvoj inovativnih strategija za dijeljenje prostora na našem sve napućenijem planetu, od čega će koristi imati i divlje životinje i ljudi.”
Lisica na ulazu u Pripjat (foto: G Meyer/Unsplash)
