Zdravlje

Od koronavirusa više umiru muškarci. Zašto?

Muškarci između 70 i 79 godina starosti, najmanje dvostruko više umiru od žena. Tek nakon tog starosnog doba, odnos se počinje izjednačavati, a zatim se ponovo razilazi kod starosne grupe od 90 do 99 godina.

Objavljeno

|

Podaci istraživačke inicijative Global Health 50/50, iz preko dvadeset zemalja, potvrđuju da se žene podjednako često inficiraju kao muškarci. Ali muškarci najčešće obolijevaju teže od COVID-19 i češće umiru od zaraze. Kada je riječ o stopi smrtnosti kod žena ona iznosi jednu, a kod muškaraca dvije trećine, javlja Deutsche Welle.

To svakako ima veze s ranijim bolestima. Muškarci recimo imaju češće problema s bolestima krvožilnog sustava, od kojih i češće umiru od žena.

Pritom je odlučujuća starosna struktura: prema podacima njemačkog instituta Robert Koch (RKI), muškarci između 70 i 79 godina starosti, najmanje dvostruko više umiru od žena. Tek nakon tog starosnog doba, odnos se počinje izjednačavati, a zatim se ponovo razilazi kod starosne grupe od 90 do 99 godina.

Razlog za to je možda znatno veći broj starijih žena nego muškaraca. RKI ne objašnjava zašto su tolike razlike kada su u pitanju spolovi.

ACE2 receptor kao glavni prolaz?

Važnu ulogu pritom bi mogao imati receptor ACE2, jer on je neka vrsta prolaza za bolesti COVID-19, SARS i MERS koje su posljedice koronavirusa. “Muškarci su više na udaru i kada je u pitanju MERS”, kaže Bernhard Zwißler, direktor klinike za anesteziologiju na minhenskoj Sveučilišnoj klinici LMU.

Prema podacima studije koju je objavio University Medical Centar iz Groningena, koncentracija receptora ACE2 je veća kod muškaraca. Tu razliku vezanu uz spolove znanstvenici su uočili istražujući moguću vezu između receptora ACE2 i kronične srčane insuficijencije.

Zwißler kaže da se upravo ispituje da li unos ACE inhibitora, koji snižavaju krvni pritisak, dovodi do toga da stanice pojačano grade receptore ACE2, što vodi k većem riziku od zaraza. To je sasvim moguće, ali još uvijek nije dokazano.

Štite li estrogen i jači imunološki sustav žene?

Ženski imunološki sustav je otporniji nego kod muškaraca. Za to je zaslužan prije svega ženski spolni hormon estrogen, koji stimulira imunološki sustav i brže i efikasnije djeluje protiv patogena. Muški testosteron s druge strane koči sposobnost tjelesne samoobrane.

Da imunološki sustav žena generalno brže i bolje reagira na virusne zaraze, prema ocjeni virologa, vidi se i na primjeru drugih virusnih oboljenja, poput gripa ili običnih prehlada.

Žene međutim više pate od autoimunih bolesti, kod kojih imunološki sustav pretjerano reagira i napada vlastite stanice – što je moguća komplikacija i kada je riječ o COVID-19.

Uz to postoje i “genetski razlozi“, koji veći utjecaj imaju kod žena, kaže u razgovoru za DW molekularni virolog Thomas Pietschmann. Razlog za to su “pojedini geni koji su relevantni za imunološki sustav. Geni odgovorni za prepoznavanje patogena, kodirani na X kromosomu”. Pritom su žene u prednosti jer posjeduju dva X kromosoma, a muškarci samo jedan.

Izdvojen slučaj Indija

Iznenađenje su istraživanja iz Indije, koja pokazuju da su žene više izložene riziku smrtnosti od covida 19 nego muškarci. Stopa smrtnosti kod zaraženih žena u toj zemlji iznosi 3,3, dok je kod muškaraca 2,9 posto. U starosnoj grupi od 40 do 49 godina, umrlo je 3,2 posto zaraženih žena, u odnosu na 2,1 posto muškaraca. U starosnoj grupi od 5 do 19 godina umiru isključivo djevojčice. Taj indijski fenomen trenutno se intenzivno istražuje. Kao mogući razlog se navodi to da je u Indiji mnogo više starijih žena, nego muškaraca.

Također, zdravlju žena se u toj zemlji posvećuje znatno manje pažnje. Žene ne odlaze tako često kod liječnika i češće se same pokušavaju izliječiti. Tek znatno kasnije se odlučuju na testiranje ili preglede.

“Nejasno je koliko na sve to utiču biološki faktori, a koliko društveni. U indijskom okruženju spol može biti kritičan faktor”, kaže za BBC, S. V. Subramanian, profesor za zdravlje stanovništva sa sveučilišta Harvard.

Još za vrijeme epidemije Španjolske gripe, u Indiji je 1918. godine umrlo znatno više žena nego muškaraca. Žene su bile podložnije infekcijama, jer mnoge od njih nisu bile dovoljno uhranjene, više vremena su provodile u nedovoljno provjetrenim stanovima s lošom higijenom i više su se brinule o bolesnima.

Zašto su djeca manje ugrožena?

Kada je riječ o novom koronavirusu, iznenađujuće je da djeca nisu među najugroženijima u društvu. Kod većine djece simptomi bolesti su blagi, a često ih ni nema. Od početka pandemije, u Njemačkoj je umrlo 8.882 ljudi, od kojih su samo troje bili mlađi od osamnaest godina.

Još uvijek nema pravog objašnjenja za to. Medicinari pretpostavljaju da kod male djece djeluje urođeni “nespecifični sustav”. Kao zaštitu od prvih patogena, majka već predaje fetusu svoju specifičnu imunološku zaštitu, a kasnije i novorođenčetu, preko majčinog mlijeka.

U tu urođenu imunološku zaštitu spadaju i stanice-ubojice – to su bijela krvna zrnca, koja napadaju sve patogene koje preko sluznice ili kože prodiru u tijelo.

Ta “pasivna imunizacija” je često dovoljna sve dok djeca ne razviju svoj obrambeni sustav. Do desete godine života djeca razvijaju svoj specifičan imunološki sustav, koji i nakon toga čitav život ostaje spreman za učenje, kada se pojave novi patogeni.

Djeca nisu širitelji zaraze

U svakom slučaju starosne podjele kod COVID-19 se znatno razlikuju u odnosu na druge infektivne bolesti, kod kojih djeca često slove za “raznosače zaraze”, zato što virus prenose brzo na čitavo stanovništvo.

To nije slučaj kada je riječ o koronavirusu, pokazuje istraživanje koje je provedeno na zahtjev vlade savezne pokrajine Baden-Württemberg. Ono služi kao osnova za što brži povratak normalnog rada vrtića i škola, uz poštovanje higijenskih standarda i pravila o razmaka.

Nejasno međutim ostaje prenose li zaražena djeca u istoj mjeri  zarazu kao i odrasli. U studiji o kojoj se mnogo raspravljalo, virolog berlinskog kliničkog centra Charité Christian Drosten je pokazao da se kod djece u grlu može pronaći jednako veliki broj virusa kao kod odraslih. Do tog rezultata se došlo i u drugim, međunarodnim studijama.

Ipak, sama prisutnost virusa u dišnim putevima još uvijek nije dokaz da se ti virusi i jednako brzo prenose. S obzirom na to da djeca imaju manje simptoma, dakle, recimo manje kašlju, to može značiti da su zaražena, ali da manje ljudi zaraze, navode u priopćenju pedijatri i specijalisti za higijenu iz četiri liječničke udruge.

Exit mobile version