Hoćemo li oboljeti od demencije ili nećemo ovisi o puno faktora: genetskoj predispoziciji, ali i načinu života. No znanstvenici su ustanovili da bi i određene crte osobnosti mogle otkriti hoćete li razviti demenciju, piše portal Živim.hr.
Do tog su otkrića došli prateći 524 odrasle osobe u dobi od 65 i više godina tijekom tri godine. Analizirali su pet crta osobnosti i njihovu povezanost s predementnim stanjima, koja se nazivaju sindromom motoričko-kognitivnog rizika (MCR) i sindromom blagog kognitivnog poremećaja (MCI).
MCR često uzrokuje usporavanje brzine hoda, ali i slabljenje kognitivnih funkcija, dok MCI uzrokuje blagi, ali primjetan pad u kognitivnim sposobnostima, uključujući pamćenje i obavljanje zadataka.
Neurotičnost povećava rizik, a otvorenost smanjuje.
Crte osobnosti koje su znanstvenici analizirali su: neurotičnost, ekstraverziju (brzo prilagođavanje osobe novoj sredini), savjesnost, srdačnost i otvorenost.
Od 524 ispitanika njih je 38 razvilo MCR, a 69 MCI, a autori studije su utvrdili da je neurotičnost povezana sa 6 posto povišenim rizikom za neamnestički MCI.
Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Journal of American Geriatrics Society, je pokazalo da je otvorenost povezana sa 6 posto nižim rizikom za razvoj MCR-a.
Slabljenje kognitivnih sposobnosti
Kod neamnestičkog tipa MCI pamćenje ostaje netaknuto, no jedna ili više drugih kognitivnih sposobnosti – poput govora, vizualno-prostornih vještina ili izvršavanja zadataka su oslabljeni. Niti jedna od analiziranih crta ličnosti nije se pokazala povezanom s MCI općenito ili s amnestičkim MCI.
Autorica istraživanja, Emmeline Ayers s Albert Einstein College of Medicine, kaže da su potrebna dodatna istraživanja koja bi dokazala da crte osobnosti imaju neovisnu ulogu u riziku za razvoj predementnih sindroma ili za zaštitu od njihova razvoja.
Demencija skraćuje životni vijek
Znanstvenici iz ustanove Alzheimer’s Research UK su nakon ove studije pozvali i druge istraživače da se pozabave vezom između crta osobnosti i razvoja demencije. Voditeljica istraživanja u Alzheimer’s Research UK, dr. Sara Imariso, kaže da je jako važno razumjeti i prepoznati ranu fazu problema s pamćenjem. Iako takvi problemi ne utječu jako na dnevne aktivnosti, mogu prethoditi razvoju demencije. Ovo istraživanje je još jedna potvrda postojećih dokaza veze između crta osobnosti i slabljenja kognitivnih funkcija, no još nije poznat uzrok te povezanosti.
Rizik za razvoj problema s pamćenjem je složen i ne može se svesti samo na karakteristike osobnosti, već se vjerojatno radi o kombinaciji dobi, gena i načina života. Nema sigurnog načina da se prevenira MCI niti posebne terapije protiv demencije, kao ni načina da se poprave oštećenja na mozgu do kojih je već došlo. Ipak, terapije mogu pomoći u usporavanju progresije bolesti.
Obično se savjetuju, uz lijekove, i promjene u načinu života, poput prelaska na zdraviju prehranu, mršavljenje, prestanak pušenja, održavanje tjelesne forme i smanjenje unosa alkohola. Podrška u obliku psihoterapije, okupacijske terapije i terapije govora i jezika također je dobrodošla, no unatoč svim oblicima pomoći, demencija ipak znatno skraćuje očekivani životni vijek. Prosječno preživljenje nakon dobivene dijagnoze je oko 4 godine, a mnogi ljudi umru zbog komplikacija uslijed demencije, poput pneumonije ili moždanog udara.
Negativan način razmišljanja povećava rizik od demencije?
Nova studija britanskih znanstvenika pokazala je da kod osoba koje u kasnijoj životnoj dobi učestalo razmišljaju na negativan način može doći do pada kognitivnih funkcija i većeg taloženja dvaju štetnih proteina koji se smatraju odgovornima za razvoj Alzheimerove bolesti, piše CNN.
“Vjerujemo da učestalo negativno razmišljanje može predstavljati novi faktor rizika za razvoj demencije”, rekla je voditeljica istraživanja, dr. Natalie Marchant, psihijatrica i viša znanstvena suradnica na odjelu za mentalno zdravlje londonskoga University Collegea.
