Za očekivati je da će europski građani koji su lani imali više od 15 godina raditi gotovo 36 godina. Prema podacima Eurostata, radni vijek će im biti predvidivo 35,9 godina što je 0,2 godine duže od prosjeka za 2018. godinu i 3,6 godine duže od prosjeka iz 2000. godine.
Ipak, riječ je samo o prosjeku za kojim Hrvatska debelo zaostaje. Službeni podaci tako pokazuju da se Hrvatska i dalje nalazi među zemljama u kojima se najkraće radi – samo 32,5 godina. Kraći radni vijek imaju samo Talijani koji rade 32 godine. Među države s iznimno kratkim radnim vijekom svrstale su se Grčka (33,2), Belgija i Poljska (obje 33,6).
Najduže se radi u Švedskoj (42) i Norveškoj (41). To su jedine članice Europske unije čiji očekivane godine u radu prelaze 40. Prate ih Danska (40), Njemačka (39,1) i Estonija (39).
Europska statistika pokazuje da su u 2019. godini muškarci i dalje radili dulje od žena. Prosječan Europljanin će tako za mirovinu raditi 38,3 godine dok će Europljanka raditi 33,4 godine. Ovaj se rascjep među spolovima smanjuje, ako u obzir uzmemo da su 2000. godine muškarci radili čak 7,1 godinu duže od žena.