Živimo u doista neobičnim vremenima, a ova je pandemija za veliku većinu ljudi prvo takvo iskustvo u životu. Neobične okolnosti zahtijevaju i promjenu životnih navika, kako kad je riječ o radu, druženju i kretanju, tako i kad se govori o prehrani. Dok su na snazi mjere zaštite od koronavirusa, krećemo se značajno manje pa je nužno potrebno prilagoditi i prehranu.
Razlog je jednostavan: manje kretanja znači i manje trošenja energije, što znači da sve one grickalice, čokoladice i kolače nećemo imati gdje potrošiti pa ćemo iz izolacije izaći s dodatnim masnim naslagama kao neugodnim i tvrdoglavim podsjetnikom na dane izležavanja na kauču. Više o prehrani u takvim uvjetima kazala nam je magistrica nutricionizma Sandra Zugan.
U ovo vrijeme doista se ne biste trebali hraniti kao inače. Zašto je to tako i kako prilagoditi prehranu?
Intenzivniji boravak u zatvorenom automatski za sobom povlači manje kretanja, ali i manje izlaganja suncu. Zbog toga bi bilo dobro da svaki dan barem 15 minuta na balkonu ili prozoru, naše podlaktice i lice izložimo suncu kako bismo potaknuli stvaranje vitamina D koji ima bitan učinak na naš imunitet.
Drugi problem je to što smo manje pokretljivi zbog čega trošimo manje energije što, pak, može potaknuti prikupljanje suvišnih kilograma. Sad nam je jedina aktivnost odlazak u trgovinu svakih par dana. Ljudi bi zato trebali biti proaktivniji i organizirati si barem pola sata neke tjelesne aktivnosti dnevno, pa makar to bilo i u vlastitom stanu.
S prehrambene strane, da si ne bismo napravili rezervu masnog tkiva koje nam sada definitivno nije potrebno, dobro je da u kući nemamo hranu koja je visoke kalorijske vrijednosti, no s malo vitamina i minerala. Pri tome mislim na kojekakve čokoladice, keksiće i slatkiše koje su praktične za uzimanje, no prave su kalorijske bombe. Drugo, trebalo bi poticati ljude da jedu što je moguće više voća i povrća, pogotovo voća kao međuobrok, jer će vitamini i minerali iz voća ojačati naš imunitet.
Dok kuhamo – a sad su baš svi dobili inspiraciju peći kolače i torte – možemo savjetovati da se umjesto maslacem poslužimo jogurtom, da umjesto nekih teških krema u tortama, koristimo voćna punjenja ili da umjesto torti jednostavno radimo pite od jabuka i sličnog voća. Dakle, potrebno je jesti više voća i povrća jer se manje krećemo. Voće i povrće vrlo je bogato hranjivim tvarima, a nisu kalorijske bombe koje će naša tijela snabdijevati viškom energije koju sada nemamo na što potrošiti.
Kad je proglašena pandemija i kad nam je prvi put rečeno da bismo trebali smanjiti socijalne kontakte na najmanju moguću mjeru – a što uključuje i svakodnevni odlazak u kupovinu – mnogi od nas su nekako spontano pokupovali velike zalihe brašna, ulja, šećera i kvasca. Učinili su to i oni koji nikada prije nisu ispekli vlastiti kruh. No je li baš hrpa brašna ono na što smo se trebali usredotočiti?
Istina je da su ljudi kad su došla prva upozorenja, napravili stampedo na trgovine i pokupovali brašno, ulje, kvasac, šećer i takve stvari. No upravo takve namirnice jako su bogate energijom. Ono što se mora znati je da prednost treba dati grahoricama koje su suhe i neće se pokvariti, a jako su dobar uzvor biljnih proteina. Znači, s grahom, lećom, slanutkom i takvim stvarima nećemo pogriješiti.
Voće i povrće, ako ih držimo u hladnjaku, ono može komotno izdržati tjedan, pa čak i deset dana, iako je svježe. Ne treba se toga bojati. I naša prehrambena industrija je jako dobra i tehnologija nam omogućuje da se voće i povrće nakon branja brzo zaledi ili konzervira, a takvo voće i povrće ima jednak nutritvni, hranjivi sastav kao i svježe.
Znači, kad ne znamo što bismo pojeli , bez grižnje savjesti možemo otvoriti konzervu slanutka? Bez konzervansa, naravno.
Da, apsolutno! Uz komad kruha, pogotovo integralnog, tako ćete imati kompletan i vrlo hranjiv obrok. Postoje i smrznute brokule, ribe, razno povrće, voće… Recimo, možete brokulu i slanutak zaliti s malo maslinovog ulja i posoliti – i imate jedan brzi, kvalitetan ručak.
Smrznuto povrće naročito je zgodno jer ga samo istresete u kipuću vodu i za 10 minuta imate gotovo jelo. Još bih dodala i da su konzervirane ribe jako kvalitetan obrok i definitivno bolji izbor od raznih salama i kobasica. Ribe su odličan izvor Omega-3 masnih kiselina koje opet imaju blagotvoran učinak na imunitet. Znači, definitivno je moguće hraniti se zdravo i bez svakodnevnog odlaska u kupovinu.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”
