1918. nisu imali 5G mrežu, ali su tvrdili da su španjolsku gripu ‘pustili’ njemački laboratoriji

Povijest se ponavlja, možemo to zaključiti ako u kontekstu aktualne pandemije koronavirusa prelistamo stare novine. Recimo one iz 1918. godine kada je vladala španjolska gripa. Iako tada za pandemiju nisu mogli optužiti 5G mrežu, pronašao se krivac. Zapravo, tadašnji teoretičari urote pronašli su krivce.

Tako je novinar Yosef Haftman za Hatsfiru, najveći ruski časopis na hebrejskom, prije 102 godine iz Madrida izvijestio: “Zatvorene su sve javne i državne institucije u glavnom gradu. Tramvaji ne voze, a tvornice su zatvorene. Škole su zaključane, a studenti koji su se pripremali za ispite, poslani su doma. Više od 100.000 ljudi leži u bolesničkim posteljama, među njima su kralj i njegova ljubavnica. I njih je pogodila ova čudna bolest.” Nadalje, Haftman javlja kako nedostaje liječnika i kako se u svakom kutku zemlje žaluje.

Dakako, i ova je pandemija inspirirala brojne teoretičare zavjere koji su odmah uprli prst u krivce. Prvi u redu, sudeći prema napisima medija, bili su omraženi Nijemci i njihovi saveznici. “Objavljeno je kratko izvješće prema kojem je njemačka podmornica dopremila do obale Španjolske smrtonosne bacile koji su zarazili narod”, piše Hatfman.

Da je vladalo globalno mišljenje kako se radi o biološkom oružju potvrdila je i Gina Kolata, znanstvena novinarka New York Timesa. Riječ je autorici knjige „Gripa: Priča o velikoj pendemiji iz 1918. godine i potraga za virusom koji ju je uzrokovao“.

Prema jednoj priči koju je zabilježila, pandemija je stigla u kamufliranom njemačkom brodu koji se zavukao u bostonsku luku. Pod okriljem mraka, vjerovalo se, oslobodio je klice koje su zarazile grad. “Spominjao se čak i očevidac – starica koja je kazala kako je vidjela tmast oblak koji je lebdio nad lukom i lelujao nad dokovima”, bilježi Kolata.

Prema drugoj verziji, Nijemci su podmornicom potajice pristali u bostonsku luku. Nakon što su se iskrcali infiltirirali su se u javna okupljališta poput kazališta u kojima su oslobodili smrtonosne klice. Tu su verziju iznosili čak i javnozdravstveni djelatnici, o čemu svjedoči i naslovnica tadašnjeg Philadelphia Inquirera.

Treći scenarij kaže da je klica umetnuta u aspirin, lijek koji je proizvodila njemačka tvrtka Bayer. “Uzmite tabletu protiv glavobolje i klica će preplaviti vaše tijelo, a vaša je sudbina zapečaćena”, bilježi tadašnji stav američke javnosti Kolata.

Španjolica je, podsjetimo, zarazila svakog trećeg stanovnika Zemlje. U grob je potjerala najmanje 50 milijuna ljudi, dok demografi gornju granicu pomora stavljaju na 100 milijuna. Smrtnost se kretala od 10 do 20 posto. Iako se naziva španjolskom gripom, nije jasno gdje je pandemija počela. Naziv joj je dan prema mjestu prvih izvješća koja su o bolesti objavljena.