Za direktorske pozicije traže se umirovljenici

Rad u mirovini više nije bauk u Hrvatskoj, ali nakon početnog entuzijazma u drugom dijelu 2019. splasnuo je interes za zapošljavanjem starije populacije. Najtraženija radna snaga među umirovljenicima su stručnjaci, znanstvenici i inženjeri, kojih je među zaposlenim umirovljenicima oko 4000, ali zanimljivo je da je brojna umirovljenička populacija bazen i za regrutiranje direktora. Od sredine ljeta pa do kraja 2019. broj umirovljenika zaposlenih do četiri sata kretao se oko 11.000. Kraj godine dočekali smo s 11.807 zaposlenih umirovljenika, javlja Večernji list.

Prema stanju od 31. prosinca, najviše zaposlenih umirovljenika dolazi iz reda znanstvenika i stručnjaka – 2.310, zacijelo profesora zaposlenih na fakultetima i u državnim institutima. Odmah do njih su 1.744 umirovljena inženjera i srodnih stručnjaka zaposlenih na četiri sata, dok treću skupinu radno aktivnih umirovljenika predstavljaju direktori – njih 1.766.

Svaka aktivna tvrtka mora imati zaposlenog člana uprave koji odgovara za poslovanje društva. Umirovljenici su zahvalni za tu poziciju jer su davanja državi za umirovljene direktore niža nego za redovno zaposlene članove uprave, a u isto vrijeme mogu im se isplaćivati neoporezive naknade, dnevnice, bonusi i imaju ostala prava koja su namijenjena zaposlenim radnicima.

Četvrtu najbrojniju skupinu zaposlenih umirovljenika čine zaposleni u uslužnim i trgovačkim zanimanjima, njih 1.389. Umirovljenici i studenti postaju velik rezervoar radne snage za trgovačke lance, ali stariji ljudi vraćaju se i u obrte te na poslove koji se vode kao jednostavna zanimanja, gdje ih je po tisuću. HZMO navodi da se penzioneri zapošljavaju i kao uredski službenici te rukovatelji strojevima i vozilima (1.072), pa tako među njima ima i dosta vozača autobusa. Plaće umirovljenika ne smiju biti niže od plaća ostalih radnika zaposlenih na konkretnim radnim mjestima, a uz plaću pripadaju im i ostale naknade.