18. veljače točno u 12 sati prisegu pred ustavnim sucima dati će novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Skromna ceremonija uz četrdesetak uzvanika dogodit će se u svečanoj dvorani Ureda predsjednika na Pantovčaku. Trajat će pedesetak minuta. Na platou ispred Ureda predsjednika na Pantovčaku bit će orkestar HV-a te postroj Počasno-zaštitne bojne.
Ono što je značajno i što najavljuje građanski smjer vladanja Zorana Milanovića jest podatak da će, najvjerojatnije, pripadnici Počasno-zaštitne bojne, nakon što ih posljednji put postroji predsjednica Grabar-Kitarović, odjenuti obične vojne uniforme. Teatralni povijesni kostimi, u kojima smo ih gledali proteklih godina, trebali bi se vratiti u skladište.
Podsjetimo, popularni “Tuđmanovi munidiri” ili “crveni baletani” prvi su puta predstavljeni na smotri Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj u Zagrebu 28. svibnja 1991. godine kao počasna Predsjednička garda. Danas je ova bojna pristožerna postrojba Glavnog stožera OS RH i broji 300-tinjak pripadnika koji obavljaju počasno-ceremonijalne te druge zadaće ne samo za predsjednika Republike, nego i za Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane.
Tuđman je odredio crvenu boju; vojska kao teatar
Povijesne kostime Počasno-zaštitne bojne osmislila je Ika Škomrlj (1932. – 2018.), nagrađivana kostimografkinja Hrvatskog narodnog kazališta. “Do Franje Tuđmana sam došla preko svog prijatelja Žarka Domljana kojeg odavno poznajem i koji me se sjetio kada je trebalo raditi odore za svečanu stražu. A što je vojska nego teatar? Prava vojska kreće od Napoleona jer su se tada pojavile prve odore. Na prvi sastanak s Tuđmanom sam došla sama, kasnije su mi se pridružile Dženisa Medvedec-Pecotić i Latica Ivanišević. Šef mi je bio Velibor Kikerec. Nabavili smo razne knjige i počeli ih proučavati. Sjećam se sastanka s Tuđmanom u Vili Pongrac kada smo predočili prva rješenja. Bio je tamo i general Špegelj. To je bio vojnik obučen u surku koja je imala boju austrijske vojske iz Prvog svjetskog rata i s kapom koju sam stvorila pod raznim utjecajima”, kazala je Škomrlj za Nacional 2006. godine.
Smjena straže na Markovu trgu (foto: Sandro Bura)
No Tuđman je odmah rekao da to nije ta kapa i da izgleda previše turski, a ona mu je odgovorila da su to nosili naši graničari iz 15. stoljeća. “Nije mu se sviđalo ni što je surka plave boje. Sva sam se bila prestrašila: Tuđman je bio u pravu oko boje, hrvatska boja kroz povijest je crvena, a ne plava. Po tome se razlikovala se od Turaka, koji su bili zeleni i plavi. Teške sam volje prihvatila crvenu boju jer podsjeća na komunizam. Naručili smo tkaninu iz Engleske, toliko kvalitetnu da i danas, 16 godina kasnije, te odore izgledaju kao nove”, tvrdila je Škomrlj.
Mesić ih nije volio: “To je smiješno i besmisleno”
Predsjedniku Stjepanu Mesiću “Tuđmanovi mundiri” bili su prekičasti pa su 2000. godine njihove paradne uniforma završile u skladištu. Ipak, 2004. godine uskrsnuli su u javnom životu. Ali ne zadugo.
“Nitko me, kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, nije obavijestio o oživljavanju Počasne gardijske bojne i bio sam nemalo iznenađen kad sam na tih nekoliko događaja uočio njihovu prisutnost”, izjavio je te godine za Feral Stipe Mesić i dodao: “Ne znam kome je palo na pamet da tu smiješnu i besmislenu postrojbu vraća u javni život, jer sam ju ja ukinuo ubrzo po stupanju na predsjedničku dužnost, a sad sam ponovno morao intervenirati i narediti da se tako kostimirani vojnici više ne pojavljuju na svečanostima na kojima sam prisutan. Mislim da to ovoj zemlji nije potrebno, a pogotovo nije potrebno meni koji ne želim imati ništa s tom Tuđmanovom fiks-idejom.”
Smjena straže na Markovu trgu (foto: Sandro Bura)
Savršeno su se uklopili u estetiku Kolinde Grabar-Kitarović
Dolaskom na Pantovčak Kolinde Grabar-Kitarović Počasno-zaštitna bojna opet je češće uskakala u svoje povijesne kostime. Pokazalo se da u potpunosti odgovaraju estetici koju je predsjednica njegovala u svojem mandatu.
Za potpuni dojam, odlučila je raditi za velikim stolom koji je koristio Franjo Tuđman rekavši kako je taj stol prikladan za nju. Njezini prethodnici – Josipović i Mesić – koristili su manje stolove.
Mundiri su i
velika turistička atrakcija
Velika smjena počasne straže pred Banskim dvorima na Trgu sv. Marka u Zagrebu izvodila se svakodnevno od 30. svibnja 1991. godine do listopada iste godine, kada su raketirani Banski dvori. Ceremonijal je nakon toga ponovljen u proljeće 1992. godine i izvodio se do rujna 1993. godine. Na uskrsnu nedjelju 1995. godine ponovno je prikazan i otada se izvodio svake nedjelje i tijekom državnih blagdana točno u podne.
Ceremonijal je bio svojevrsna turistička atrakcija te se zbog velikog zanimanja od 1998. godine izvodio i subotom. Za vrijeme mandata Stjepana Mesića i Ive Josipovića nije se izvodio, no, na radost sve brojnijih turista, vraćen je 2017. godine.
Originalno umjetničko djelo
Ceremonija Velike smjene straže oživljava i prikazuje dnevnu smjenu stražarske posade kakva se odigravala i u vrijeme Banovine Hrvatske neposredno prije Drugog svjetskog rata, o čemu svjedoče i fragmenti dokumentarnog filma iz tog vremena.
Ceremonija traje između 10 i 15 minuta, ovisno o tempu izvođenja glazbene pratnje. Ona je zamisao koreografa, redatelja i dramaturga Milka Šparembleka i koreografa Darka Kolara, dok su glazbena pratnja i zapovijedi djelo akademika Igora Kuljerića. Ceremonija je stoga originalno umjetničko djelo u koje je uz karakteristične vojničke elemente utkan i plesni pokret.
