Mozaik
Danas je 29. veljače. Zašto je taj datum u kalendaru svake četvrte godine?
Kada prijestupne godine ne bi bilo, trebalo bi točno 400 godina da Nova godina padne na prvi dan jeseni. Kako je nekada bilo iznimno važno vezati poljoprivredu uz doba godine, problem su uočili Egipćani, a riješili su ga Rimljani.
U prijestupnoj smo godini, što znači da 2020. ima 366 dana, odnosno 29. veljače. Ostale godine imaju dan manje pa nakon 28. dana veljače slijedi ožujak. Iako smo u osnovnoj školi učili zašto je kalendar tako posložen, mnogi su zaboravili zbog čega oni rođeni na današnji dan mogu slaviti rođendan tek svake četvrte godine.
Usklađivanje astronomske i kalendarske godine
Kako zapravo astronomska godina, vrijeme koje je potrebno Zemlji da obiđe Sunce traje 365 dana i oko šest sati, tih šest sati se u četiri godine saberu u jedan dan – 29. veljače. Bez te korekcije, kalendar od 365 dana bi zaostajao pa bi se s vremenom dogodilo da Božić slavimo u ljeto, a grožđe beremo u proljeće.
Kada prijestupne godine ne bi bilo, trebalo bi točno 400 godina da Nova godina padne na prvi dan jeseni. Kako je nekada bilo iznimno važno vezati poljoprivredu uz doba godine, problem su uočili Egipćani, a riješili su ga Rimljani.
30. veljače?
1700. godine Švedska (koja je uključivala i Finsku) odlučila je prijeći s julijanskog na gregorijanski kalendar. No zaboravili su na prijestupne godine pa su ih propustili čak tri u nizu. To je dovelo do tolike zbrke da se država vratila na julijanski kalendar. Te 1712. godine odredili su da će veljača iznimno imati 30 dana.
1753. godine su donijeli konačnu odluku o prelasku na gregorijanski kalendar pa su, zbog sinkronizacije s ostatkom svijeta koji ga je koristio, morali skratiti veljaču za čak 11 dana. Nakon 17. veljače Šveđani su ušli u prvi dan ožujka pa su ljudi govorili kako im je kalendar ukrao 11 dana života.
Postoji i prijestupna sekunda
Ni prijestupna godina nije dovoljna za savršeni kalendar. Prijestupna sekunda je interval vremena u trajanju jedne sekunde koji se povremeno dodaje ili oduzima godini kako bi se ona uskladila sa stvarnom rotacijom Zemlje.
Kako Zemlja uglavnom usporava svoju rotaciju, tako se pojavljuje razlika između stvarno opaženog trajanja dana odnosno noći, te službenog vremena. Promjena brzine rotacije Zemlje nije jednoliko, tako da se prijestupna sekunda dodaje u nepravilnim razmacima, a predviđena je i mogućnost oduzimanja prijestupne sekunde.