Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zadnjih dana boravka na Pantovčaku dobila je lijepu vijest iz Washingtona. “Kroz mehanizam međunarodne suradnje i uz potporu Kongresa, osigurat ćemo milijardu dolara srednjoj i istočnoj Europi za Inicijativu triju mora”, rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo na konferenciji o sigurnosti u Münchenu.
Pompeo kaže, cilj je kroz snažan privatni i javni sektor zaštititi demokracije. Inicijativa triju mora neformalna je politička platforma članica EU-a iz istočne i srednje Europe na potezu Baltik-Jadran-Crno more čija je najjača zagovornica bila upravo Grabar-Kitarović.
Predsjednica je pozivala Zorana Milanovića da nastavi njen rad u toj skupini, što je on u kampanji neizravno otklonio govoreći da je riječ o “staroj tlapnji” i “običnoj paradi” u čijem sufinanciranju Hrvatska nije sudjelovala.
“Na novom je predsjedniku odluka o tome hoće li ili neće sudjelovati u Inicijativi, ali ja bih mu preporučila da sudjeluje. Vjerujem da se Republika Hrvatska neće povući iz Inicijative”, rekla je Grabar-Kitarović u Davosu.
Milanović: To nije ni za kavu
“Sve što sam rekao o toj inicijativi, iza toga stojim i danas. Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, to nije dovoljno za kavu. Bez namjere da podcjenjujem, da omalovažavam, ta inicijativa ima vrlo jasnu motivaciju i okupljanja i podjele, nekima odgovara, neke duboko iritira, mislim pritom na velike države. Ja ću promatrati što se događa. Hrvatska kao jedan od osnivača i pokretača dosad nije dala ni jedan dolar za to. Europska unija je nepresušan izvor financiranja. Milijarda dolara nije ni za Hrvatsku novac, tako da čekam nešto drugo. Opstruirati neću, čini mi se da je Vlada bila dosta pasivna u tom projektu, a ja sam izabrani predsjednik i vanjskoj politici ću davati svoj ton. Moj mali uski tim savjetnika će mi u tome pomagati. Odnosi s SAD-om su važni, ali mi smo europska država”, komentirao je danas Milanović u Pazinu.
Hrvatska je predložila 11 projekata
Na trećem sastanku Inicijative u Bukureštu 2018. godine Hrvatska je predložila 11 projekata: 3 iz područja energetike, 7 iz područja prometnog povezivanja i jedan iz područja digitalizacije. Kao najznačajnije projekte Ured predsjednice je istaknuo LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom (230 + 35 milijuna eura) i Jonsko-jadranski plinovod (600 milijuna eura). Na području prometa predložila je modernizaciju Luke Rijeka (348,4 milijuna eura) i izgradnju drugog kolosijeka te obnovu i modernizaciju željeznice na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani (305 milijuna eura). Hrvatska je predložila i izgradnju autoceste Trst – Rijeka, ali su Slovenci stavili veto.
Inicijativa u članstvu ima 12 država: Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Austriju, Sloveniju, Estoniju, Litvu, Latviju, Rumunjsku i Bugarsku.
