Ljudi koji puše pa čak i oni koji su odustali od cigareta, općenito žive s više boli od onih koji nikad nisu imali tu štetnu naviku. To je pokazala analiza podataka više od 220.000 ljudi koju je provelo Sveučilište UCL (University College London). Znanstvenici kažu da je točan uzrok tome još uvijek nepoznat, no postoje indicije da se to događa jer duhanski dim uzrokuje trajne promjene u organizmu. ASH (Action on Smoking & Health), organizacija koja se bavi promoviranjem nepušačkog stila života, ističe kako ovakva saznanja nikoga ne bi trebala iznenaditi s obzirom da se zna koliko je pušenje štetno.
Za potrebe ovog istraživanja, znanstvenici su proveli niz online ispitivanja u razdoblju između 2009. i 2013. godine, a ispitanici su podijeljeni u tri kategorije: oni koji nikada nisu svakodnevno pušili, oni koji su svakodnevno pušiti pa prestali i oni koji još uvijek svakodnevno puše. Ispitanici su zamoljeni da odgovore na pitanje koliku bol osjećaju na dnevnoj bazi što je, pak, prikazano ljestvicom od 1 do 100. Viši rezultat značio je i više boli.
Aktivni i bivši pušači imali su više rezultate od onih koji nikada nisu pušili i to za jedan ili dva boda, objavljeno je u časopisu Addictive Behaviours (Ovisnička ponašanja, op.MV.). Pojednostavljeno rečeno, ovi rezultati ukazuju da pušači žive s više boli – čak i ako su prestali pušiti.
“Ključni podatak do kojeg smo došli je da čak i bivši pušači žive s više boli od onih koji nikada nisu pušili”, kazala je Olga Perski, jedna od znanstvenica koja je radila na studiji. “Obradili smo zaista mnogo ljudi, uzorak je reprezentativan, pa sa sigurnošću možemo reći da ovdje zaista ima nečega. No zasad još ne možemo potvrditi kliničko značenje ovih podataka.”
Dr. Perski je naglasila i kako je vrlo zanimljivo da su najviše razine boli evidentirane kod najmlađih pušača u dobnoj skupini između 16 i 34 godine.
Što se događa?
Konačnog odgovora zašto dolazi do ovog efekta, još uvijek nema. No jedna od predloženih ideja je da neke od tisuća kemikalija sadržanih u duhanskom dimu vode ka trajnom oštećenju tkiva što uzrokuje bol. Drugo objašnjenje moglo bi ići u smjeru da pušenje ima dugotrajan učinak na hormonalni sustav organizma. Potonje objašnjenje posebno se odnosi na os hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde za koju je poznato da je odgovorna za našu reakciju na bol. Ako je rad tih žlijezna poremećen, osoba osjeća više boli.
No postoji i mogućnost da je pušenje simptom, a ne uzrok. Naime, studije su pokazale da su osobe s neurotskim poremećajima sklonije intenzivnije osjećati bol, ali i u većem riziku da postanu pušači. Prema tome, moglo bi biti da je osoba koja se često žali na bol također i osoba koja će početi pušiti.
Doktorica Perski je naglasila i kako se rezultati najnovijeg istraživanja podudaraju s onim prijašnjima koji su povezali pušenje s kroničnom boli, pa i boli u leđima. “Čak i ako prestanete pušiti, vaš osjećaj za bol mogao bi biti trajno poremećen. To je još jedan razlog više da odmah prestanete s tom lošom navikom”, rekla je doktorica Perski.
Ravnateljica organizacije ASH, Deborah Arnott, kazala je da je veza između pušenja i raka pluća otkrivena tek u pedesetim godinama prošlog stoljeća.
“Tijekom godina, dokazi su se gomilali, pa se sada zna da gotovo svako medicinsko stanje za uzrok može imati pušenje ili će pušenje to stanje pogoršati. To uključuje razne oblike raka, bolesti srca i dišnih putova, probleme s vidom i sluhom, dijabetesom, demencijom i neplodnošću. Pušačima također treba duže vrijeme da se oporave od operacija te su u većem riziku da se od operacije i ne oporave. Ne treba, zato, čuditi da pušači osjećaju više boli od onih koji nikada nisu pušili.”
