Sigurno poznajete nekog hipohondra, nekog tko stalno umišlja da od nečeg boluje pa grozničavo pretražuje internet i obilazi doktore u nadi da će pronaći koju to misterioznu bolest ima. I dok nama ostalima možda takvo ponašanje može ići na živce, najnovija longitudinalna studija objavljena u časopisu Psychological Science, pokazuje da hipohondri zapravo žive dulje.
Osobe koje svoje zdravlje ocjenjuju lošim no za to nemaju opipljive fizičke dokaze – dakle, hipohondri – doista imaju manji rizik od smrti. Radi se o tome da su zbog svoje neurotičnosti skloniji traženju medicinskih savjeta pa su i češće pod liječničkom kontrolom.
“Ovo otkriće je važno jer pokazuje da neurotično ponašanje može imati i dobru stranu, odnosno da su takvi ljudi pažljiviji i oprezniji kad je zdravlje u pitanju”, kaže voditeljica studije, profesorica Catherine Gale.
Osnovne karakteristike neurotičnosti su emotivna nestabilnost, niska razina samopouzdanja, ljutnja, tuga, anksioznost i frustracija. Prijašnje studije su neurotičnost povezivale i s depresijom, fobijama, napadima panike i prekomjernim uživanjem u alkoholu i duhanu. Međutim, studija objavljena 2012. godine pokazala je da neurotične osobe ipak imaju nižu razinu biomarkera za kronične bolesti i upale baš zbog toga što daleko više brinu o svojem zdravlju.
Istraživači sa Sveučilišta u Edinbourghu analizirali su podatke o 500 tisuća osoba između 37 i 73 godine te pokušali ustanoviti vezu između neurotičnosti i rizika od smrti s obzirom na to kako su ljudi ocijenili svoje zdravlje. Ispitanicima je na pitanje o zdravlju ponuđeno nekoliko odgovora: osjećam se odlično, dobro, srednje ili loše. Njihovi odgovori uspoređeni su s njihovom medicinskom dokumentacijom te njihovim zdravstvenim ponašanjem (puše li i koliko su tjelesno aktivni). Analiza je pokazala kako su osobe koje su bile neurotičnije imale manji rizik od raznih bolesti, uključujući i rak.
Neke ranije studije pokazale su i da neurotičnost ima veze s kreativnošću i maštovitošću, no to zasad nije povezano s ovom studijom.
