Milanović: ‘Imate pravo na sreću i mir’, Kolinda: ‘Morate voljeti Hrvatsku’

Prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj pokazao je rascijepljenost desnice, dok je ljevica poprilično ujedinjena, ali u znatno manjem volumenu, analizira Deutsche Welle.

SDP-ov Zoran Milanović s 29,55 posto i aktualna predsjednica i HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović s 26,65 posto osvojenih glasova idu u drugi krug predsjedničkih izbora. Miroslav Škoro, iza kojeg stoji cijeli niz desnih stranaka i nezadovoljni dio HDZ-a, ispao je iz utrke s 24,43 posto glasova. Hrvatska tako očekuje žestoku kampanju za drugi krug izbora koji će se održati 5. siječnja.

Pred bivšim premijerom Milanovićem težak je zadatak nagovaranja dijela Škorinih birača da ga zaokruže, no to će, čuje se iz redova HDZ-a, biti nemoguća misija. Škoro je, naime, bivši član HDZ-a, poslovni čovjek, pjevač i nekadašnji diplomat koji je jasno pozivao hadezeovce da mu daju svoj glas i sebe je ponudio kao prirodan odabir onima koji nisu zadovoljni Andrejom Plenkovićem i njegovom kandidatkinjom Grabar-Kitarović. Nju je, prije pet godina, na Pantovčak doveo njegov prethodnik Tomislav Karamarko.

“Za dva tjedna bit će što bude. Nikakve gorčine ni straha nema u meni”, kazao je Zoran Milanović. “U Hrvatskoj nitko ne smije biti drugi i nitko ne smije biti zapostavljen. Imate pravo na sreću i na miran život”, poručio je biračima dodajući: “Kada budem predsjednik, svaka moja lojalnost prema svemu drugome osim hrvatskome Ustavu prestaje. Bit ću vjerski zagovaratelj tog Ustava. I to je sve, to je moja država, ali država nisam ja.”

Kolinda Grabar-Kitarović opasnog, ali eliminiranog Škoru nazvala je “sukandidatom” na istom političkom terenu, a izbor je okarakterizirala kao “deset na jednu”. Svoj je govor koncipirala na borbi protiv političke različitosti optužujući svojeg protukandidata Milanovića za stvaranje društvenog razdora. “Možete mene ne voljeti ili stranku koja me podržala, ali kao hrvatski domoljubi ne možete ne voljeti Hrvatsku”, kazala je najavljujući žestoku političku borbu odmah nakon Božića.

“U ovom stožeru se slavi pobjeda slobode”, rekao je poraženi Škoro koji ističe da ga je kao političara-početnika podržala četvrtina birača te da je osvojio siromašnu Slavoniju. Rezultati izbora, misli Škoro, pokazuju da dvije trećine Hrvata nije zadovoljno onima koje imaju na vlasti. A on će, najavljuje, nastaviti vraćati Hrvatsku narodu pa i na idućim parlamentarnim izborima. “Nemojte napustiti Hrvatsku nikada, bez obzira što u drugi krug idu ljudi koji predstavljaju dva lica istog političkog sustava”, zaključio je.

Đapić ponižen, Kolakušić odbačen

Od zanimljivosti ovih izbora ističe se politički veteran Anto Đapić iz Demokratskog saveza nacionalne obnove (DESNO), kako su ga nazivali, kandidat prošlog stoljeća, koji je program koncipirao na suzbijanju “političkog srpstva”, što god to bilo. Đapić je, naime, osvojio manje od 4.000 glasova (0,21 posto) i znatno manje od 10.000 potpisa koje je predao za vlastitu kandidaturu. To posebno ističu oni koji su proteklih dana tvrdili da mu je HDZ ustupio dio potpisa Kolinde Grabar-Kitarović kako bi minirao projekt Miroslava Škore.

Redatelj Dario Juričan, kandidat koji nije želio pobijediti, ali je kampanju iskoristio kao svojevrstan antikorupcijski lov na zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, osvojio je respektabilnih 4,57 posto glasova. Građanima je obećavao korupciju, a u izbornoj noći je još jednom poručio da “vjeruje u hrvatskog građanina, to malo korumpirano smeće”. Tek malo više, 5,87 posto, osvojio je bivši sudac i europarlamentarac Mislav Kolakušić. Njegove najave demontaže cijelog sustava i preuzimanja svih ovlasti podržavao je veliki broj ogorčenih i obespravljenih građana pa je u predizbornim anketama bio gotovo ravnopravan takmac s vodećom trojkom. Sada je jasno da je Kolakušićev nekompetentan nastup u televizijskom sučeljavanju sa svim ostalim kandidatima ugušio njegovu političku zvijezdu.

Kako su glasali Hrvati izvan Hrvatske?

Iako se špekuliralo kako će poredak iz izlaznih anketa poremetiti glasovi iz inozemstva, to se nije dogodilo. Takozvana dijaspora s Bosnom i Hercegovinom (prema nepotpunim rezultatima) glasala je u 54,31 posto za aktualnu predsjednicu, dok drugo mjesto drži Škoro s 34,24 posto.

Da su promjene željni i Hrvati u Njemačkoj pokazuje podatak da je njih čak 55,43 posto zaokružilo Škoru, dok je Grabar-Kitarović izbor 33,66 posto njih. Milanovića bira tek 3,87 posto njemačkih Hrvata. Podsjetimo, aktualna predsjednica je u prvom krugu izbora 2014. godine u Njemačkoj osvojila 79,97 posto glasova. Drugi izbor bio je današnji HDZ-ov ministar zdravstva Milan Kujundžić sa 11,41 posto.

Što se Bosne i Hercegovine tiče, tamošnji Hrvati su većim dijelom ostali vjerni Grabar-Kitarović. U danu iza nas zaokružilo ju je 66,61 posto birača, dok je taj postotak u prvom krugu 2014. godine bio 80,6 posto.

40,61 posto birača iz Srbije podržalo je Grabar-Kitarović, dok je na drugom mjestu Milanović sa 21,27 posto. U ovoj državi 20,44 posto birača glas je dalo Škori.

Izbori su protekli bez većih nepravilnosti uz znatno veći odaziv birača u usporedbi s prvim krugom prošlih predsjedničkih izbora. Usprkos lošem vremenu, do birališta je otišlo preko 51 posto birača, oko 100.000 više nego prije pet godina.