Lažni profili: Lajkovi i komentari su na prodaju. Kupuju ih čak i političari!

Poznati, priznati i s mnogo lajkova? San svakog korisnika društvenih mreža. Na internetu se lako i jeftino mogu kupiti lajkovi. To međutim krije mnoge opasnosti a pritom se radi i o prijevari, piše Deutsche Welle.

Nekoliko klikova za 80 eura i to je to. Tanja Kühne je odmah na svojoj Facebook stranici imala 500 dodatnih lajkova. Direktorica dizajnerske agencije i predsjednica FDP-a okruga Lüneburger Heide na sjeveru Njemačke platila je internetskoj kompaniji Paidlikes prošle godine da je promovira u mreži s ciljem da bude poznatija i posjećenija. Takozvani ‘clickworkeri’ ili ‘klikači’ po nalogu firme ili nekog naručitelja marljivo lajkaju za novac.”Od tada mnogo razmišljam o tome zašto sam pokušala povećati svoj domet i prepoznatljivost”, kaže Kühne za DW-a. “Ja sam lokalna političarka. Ali, na pokrajinskim izborima nadmećem se s profesionalnim političarima.”

A oni, nastavlja Tanja Kühne, imaju svoj ured i suradnike koji se profesionalno brinu o društvenim medijima i svakodnevno izvještavaju o najnovijim aktivnostima na Facebooku i objavljuju slike na Instagramu. “To je jedna vrsta pritiska, koji prenosite na sebe jer i vi to želite postići” kaže Kühne.

SZ, WDR i NDR otkrili Fake-Likes

Istraživačka mreža, u koju su uključeni novinari dnevnika Süddeutsche Zeitung (SZ) i javnih servisa NDR i WDR objavila je da Tanja Kühne ali i tisuće drugih Nijemaca, uključujući muzičare, fitnes trenere i trgovce automobilima, kupuju lajkove na internetu. Znanstvenici s Ruhrskog sveučilišta u Bochumu prethodno su učinili dostupnim podatke o platformi Paidlikes – Plaćeni linkovi. Prema navodima istraživačke mreže, na listi se mogu naći političari iz svih vodećih stranaka: 17 iz CDU/CSU i FDP-a, 14 iz SPD-a, 11 iz AfD i po tri iz Zelenih i stranke Ljevica.

Nije jasno jesu li oni, na čijim se stranicama “klikalo”, uvijek davali naloge za plaćene klikove. Tanja Kühne nije, ali na popisu se nalaze i imena onih, koji negiraju da su plaćali klikove. Iza klikova mogu stajati tajne pristaše ili konkurenti koji se nadaju da će diskreditirati protivnike pogrešnim lajkovima. Klikovi također mogli biti manevri zavaravanja kako stvarna manipulacija ne bi bila uočljiva. Ali zašto bi par kupljenih lajkova od strane lokalne političarke iz Lüneburger Heide trebao biti problem?

Zainteresiran je i NATO

“Zato što iza toga stoji čitava industrija za manipulacije”, kaže Šveđanin Sebastian Bay. On je stručnjak za digitalne manipulacije u “Strateškom komunikacijskom centru” Stratcom u glavnom gradu Latvije Rigi. Stratcom savjetuje NATO, čak i ako nije dio zapovjedne strukture vojnog saveza. “Identificirali smo kompanije širom svijeta”, rekao je Bay, “od Europe do Rusije, Filipina ili zapadne Afrike koji zarađuju na manipulacijama u društvenim medijima”.

Bay i njegove kolege posebno su zabrinuti zbog toga što je manipulacija u društvenim medijima jednostavna, jeftina i svima dostupna. Za 300 eura oni su, istražujući ovo tržište, uspjeli kupiti na tisuće komentara i folowera (pratilaca) kao i desetke tisuća lajkova i pregleda. “Na početku smo mislili da ćemo morati zaposliti hakere u darknetu i drugim najmračnijim kutovima u internetu. Ali, te je davatelje usluga lako pronaći na Googleu ili Bingu, gdje oni čak postavljaju reklame.” Biznis s ovakvim manipulacijama ima posljedice. “Uzmite vlasnika kebabdžinice koji kupuje pozitivne kritike ili negativne kritike za svog konkurenta. To je onda prijevara.”

I to prijevara, kako kaže Bay, protiv koje tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka ne rade dovoljno da je suzbiju. U eksperimentu istraživača, četiri od pet manipuliranih interakcija nisu izbrisane ni nakon četiri tjedna. “To nije uvijek tehnički lako. Ali kompanije ne ulažu dovoljno kako bi riješile taj problem.” Naznaka za moguću prevaru mogla bi biti, na primjer, kada primijetite da neki računi ili mreže računa distribuiraju neuobičajeno veliki broj lajkova.

Laži ugrožavaju male poduzetnike ali i demokraciju

Ali manipulacija socijalnim medijima nije samo smetnja i opasnost za gospodarstvo, kaže Bay. “Ako koristite Fake News kako bi algoritam vjerovao da mnogi ljudi vrše preglede, onda takvi sadržaji postaju trend i preporučuju se mnogim ljudima.” Vlade nekih zemalja to mogu iskoristiti kako bi manipulirali demokratske rasprave na mreži. “Možete potkopati legitimne i pojačati nelegitimne glasove. Lažnim profilima možete probuditi pogrešan dojam i predstaviti se dijelom lokalne zajednice. Teško je otkriti što je stvarno, a što pogrešno”, kaže Bay. “I tko stvarno stoji iza toga.”

“Ako se raspravama manipulira na tako promišljen način, onda je to vrlo upitno”, kaže lokalna političarka Tanja Kühne. Ubuduće će se ona držati podalje od onih koji prodaju lajkove. “Neću to više raditi jer također mislim da se to ne radi.” Ubuduće bi se htjela više usredotočiti na osobne razgovore i susrete. “Bilo bi dobro da svi razmislimo o tome, da se osvijestimo i vratimo našim vrijednostima”, zaključuje Tanja Kühne za Deutsche Welle.