Nema predaje
Još malo pa birate. Nudi se sve; od socijalizma preko suverenizma do korupcije
U nedjelju će 3.855.000 hrvatskih birača odlučivati tko će od 11 kandidata biti na čelu države idućih pet godina. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dočekuje 10 izazivača.
U ponoć počinje predizborna šutnja tijekom koje bi birači trebali razmisliti čije će ime zaokružiti u prvom krugu predsjedničkih izbora. Kao šalabahter nudimo popis kandidata i podsjećao na glavne akcente netom završene kampanje.
Kolinda Grabar-Kitarović (Hrvatska demokratska zajednica)
Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović po novi mandat ide pod parolom “Jer Hrvatska zna”. “Predložit ću izradu državne strategije o starijim osobama. Sukladno drastično pogoršanim demografskim kretanjima, poseban naglasak stavit ću na pitanje zdravstvene skrbi za udaljena staračka domaćinstva. S obzirom na to da se glas starijih osoba gotovo i ne čuje, predložit ću uvođenje institucije pravobranitelja za starije osobe kroz koju će naši stariji sugrađani imati svoga zastupnika i glas u javnosti”, objasnila je napredak koji namjerava donijeti starijim i umirovljenicima. U kampanji se pohvalila i kako je s drugim državama dogovorila poslove preko interneta za Hrvate uz plaće od 8.000 eura. Između ostalog, kazala je i da zna pucati iz puške, da Osijek nikada neće biti Осек te da bi zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću nosila kolače u zatvor, ako bude osuđen po USKOK-ovim optužnicama. U samom finišu kampanje poručila je: “Sigurna sam da našim poginulima nije žao što su poginuli, jer Hrvatska je tu.”
Zoran Milanović (Socijaldemokratska partija)
Bivši premijer, iako je najavljivao kako nikada neće biti predsjednik, promijenio je mišljenje. Građanima namjerava donijeti “normalnu državu”. “Predsjednik ne upravlja novcem. To radi premijer. Dok sam bio premijer taj novac nije curio nekontrolirano u razne Borg skupine. Više se pazilo i pazit će se opet”, rekao je Milanović. Optužio je vladajuće da se skrivaju iza naroda. “Kad netko s pozicije vlasti krade i otima te stvara dojam da je prijatelj naroda, uvijek se takvi foliranti skrivaju iza naroda. Kao što su davno govorili engleski klasičari, patriotizam je utočište najvećih hulja. Kad nema drugog, onda je Englez, Škot, Srbin, Hrvat. Onda izbaci drugog iz kuće i napiše srpska kuća, hrvatska, talijanska kuća. To je taj argument sile i batine”, rekao je jedan od izbornih favorita.
Miroslav Škoro (nezavisni)
Nekadašnji HDZ-ovac s diplomatskim iskustvom, pjevač, poduzetnik i predavač na fakultetu, neskriveno očekuje glasove bivših stranačkih kolega nezadovoljnih politikom Andreja Plenkovića. Kroz ustavne promjene namjerava postati najmoćniji čovjek države kako bi upravo moć i vlast vratio narodu. “Posebno ću štiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama te raditi na tješnjem povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske”, kazao je Škoro. Aktualnu predsjednicu je prozvao zbog toga što nije pomilovala Tomislava Merčepa, ratnog zapovjednika koji služi kaznu zatvora zbog zločina počinjenih nad srpskim civilima. Na pitanje bi li isto tako, zbog humanitarnih razloga trebalo pomilovati Ratka Mladića, Škoro je odgovorio: “Svatko tko ispunjava uvjete i u teškom zdravstvenom stanju je – kršćanski pomilovati ako se to može. Nemojte biti oni koji broje krvna zrnca.” Ovaj predsjednički kandidat borio bi se i protiv iregularnih migranata – vojskom. Ali na nenasilan način.
Mislav Kolakušić (nezavisni)
Nekadašnji sudac, fotografski entuzijast i aktualni zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić također bi intervenirao u Ustav RH. Sam bi, kaže, obavljao niz najmoćnijih funkcija u državi, a sve kako bi je riješio korupcije i kriminala. S obitelji se namjerava useliti na Pantovačak, što nije učinio ni Franjo Tuđman. Očekuje predsjedničku plaću od najmanje 70.000 kuna. O ćirilićnim pločama u Vukovaru misli da se treba ponašati prema zakonu. O ideološkim pitanjima, poput pobačaja, ne želi se izjasniti. Kazao je da su i Tuđman i Tito pobijedili u ratu, a u miru su imali dobrih i loših stvari.
Dario Juričan (nezavisni)
Čovjek koji se želi zvati Milan Bandić posvetio je kampanju legalizaciji “korupcije za sve”. Svatko bi, kaže, trebao imati priliku krasti. Od predizbornih obećanja naveo je uvođenje osmog padeža u gramatiku s pitanjima “kome, koliko?” Osim toga, korupciju namjerava proglasiti državnom religijom, na Pantovčak će staviti Bandićevu bistu, a namjera mu je pomilovati Ivu Sanadera, Miroslava Kutlu, Zdravka Mamića i Ivicu Todorića. Iza osebujne, ali vrlo zamijećene kampanje, neslužbeno se doznaje, jest Juričanova ambicija snimanja filma o Milanu Bandiću. Jer je film o Ivici Todoriću već snimio.
Dejan Kovač (Hrvatska socijalno-liberalna stranka)
U utrku za predsjednika ušao je i liberalni ekonomist Dejan Kovač, rođeni Županjac i prvi Hrvat zaposlen u Školi javnih i međunarodnih odnosa Woodrow Wilson na Sveučilištu Princeton. Podsjetimo, Sveučilište Princeton privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyu. Zajedno s Harvardom i Yaleom čini tzv. Veliku trojku najuglednijih američkih sveučilišta. Dio je elitne Lige bršljana. Kampanju je vodio na općim mjestima, bez originalnih ideja i vidljivo politički naivno. “Uz osnivanje Odbora za povratak natrag naših ljudi koji su otišli zbog loših politika bivših vlada, ono što će biti prvo je što je većina ljudi otišla zbog korupcije. Imamo sudstvo i zdravstvo koje nije organizirano, kod nas je organiziran jedino kriminal. Prvo će biti sastanak s premijerom, mi ćemo pred medijima ponuditi mjere i instrumente, ako premijer ne želi, dolaze parlamentarni izbori, doći će drugi premijer”, objasnio je svoje namjere gostujući na RTL-u.
Katarina Peović (Radnička fronta)
Katarina Peović istaknuta je javna intelektualka i dugogodišnja politička aktivistica i teoretičarka, stoji u njenoj biografiji. Članica je Radničke fronte, prema vlastitoj kvalifikaciji, antisistemske i antikapitalističke lijeve političke stranke. Građanima je ponudila demokratski socijalizam. Za raskid je Vatikanskih ugovora, a kao uzor gospodarskih trendova nudi Jugoslaviju. O Zoranu Milanoviću i SDP-u kaže: “Napadaju me zato što je Radnička fronta i ja artikulirali pravu lijevu politiku, politiku radnika, radničkih prava, socijalno ugroženih, obespravljenih. Zorana Milanovića straši prava ljevica.”
Dalija Orešković (START)
Nekadašnja šefica Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa svoju uspješnu antikorupcijsku karijeru želi nastaviti na Pantovčaku. “Hrvatska je danas oteta država od strane stranačkih elita i političkih kartela”, izjava je koja ilustrira njenu kampanju. “Onoga trena kada uvedemo da se objavljuje za što se troši proračunski novac, onda ćemo reći da smo bili odgovorni i prema sebi i prema njima”, kazala je Orešković.
Ivan Pernar (Stranka Ivana Pernara)
Influenser i nekadašnji vođa antisistemskog Živog zida, stranke koja se raspala na podijeli plijena nakon europarlamentarnih izbora, kampanju je koristio za svoje uobičajene poruke. Želi zaustaviti iregularne migrante uz pomoć vojske, ali vojsku želi povući iz Afganistana i s granice Rusija-Litva. Izbjeglička kriza, prema njemu – posljedica je miješanja NATO-a u politike drugih država. Vlada podržava stvara politiku stvaranja izbjeglica i ekonomskog siromaštva jer podržava kreditni sustav i zapravo je jedan globalni ekonomski poredak koji se svodi na izrabljivanje siromašnih, kaže Pernar koji bi ukinuo i obavezno cijepljenje.
Anto Đapić (Demokratski savez nacionalne obnove – Desno)
Nakadašnji HSP-ovac, bivši osječki gradonačelnik i saborski zastupnik u više mandata protivi se uvođenju “političkog srpstva” u Hrvatskoj. Programom, koji su mnogi nazvali programom prošlog stoljeća, obraća se ratnim veteranima. Želi ugraditi kršćanstvo u temelje hrvatskog Ustava na čemu će bazirati i sve daljnje prijepore oko pitanja kao što su pobačaj, istospolne zajednice…
Nedjeljko Babić (Hrvatska stranka svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca)
Predsjednik je neparlamentarne stranke, relativno nepoznate javnosti. Biračima je obećao privlačenje 400 milijardi eura novih investicija u Hrvatsku, povrat opljačkanih 400 milijardi kuna, otvaranje 400 tisuća novih radnih mjesta te povrat 400 tisuća iseljenih Hrvata.