Show
Merkel: Da Zid nije pao, bila bih u penziji i vozila Amerikom dok slušam Springsteena
Da Berlinski zid nije pao, njemačka kancelarka Angela Merkel bila bi umirovljenica već pet godina i slijedila bi svoje snove o putovanju Sjedinjem Državama.
“U Istočnoj Njemačkoj (DDR) žene su u mirovinu išle sa 60 godina. Znači ja bih, da Zid nije pao, uzela putovnicu prije pet godina i otputovala u Ameriku”, kazala je Angela Merkel, najmoćnija žena Europske unije, u intervjuu koji je objavio Spiegel.
“Umirovljenici Demokratske republike Njemačke imali su slobodu putovanja. Oni koji nisu bili potrebni kao socijalistički radnici, mogli su otići”, prisjetila se Merkel, inače rođena u Zapadnoj Njemačkoj, ali odrasla u Istočnoj Njemačkoj.
Dodala je i kako bi iskoristila mogućnost obilaska Zapadne Njemačke. No u Sjedinjene Države bi otišla zbog raznolikosti i kulture. “Vidjeti Stjenjak, voziti automobil dok slušam Brucea Springsteena, to je bio moj san”, tvrdi Merkel. Springsteen je čak i nastupio u DDR-u 1988. godine, kada su komunističke vođe pokušale umiriti sve nemirniju mladež.
Automobil koji bi Angela vozila po američkim prostranstvima, dakako, ne bi bio trabant, ali bi to bilo neko manje vozilo. Kaže, i sama se svojevremeno upisala na listu čekanja za popularnog “trabija”, ali ga nikad nije dočekala. Naime, prije isporuke, režim je pao.
Merkel je rođena 1954. godine u Hamburgu, no njen je otac, luteranski svećenik, odlučio preseliti obitelj u Istočnu Njemačku – samo tri mjeseca nakon njena rođenja. Odrasla je u Templinu i postala je prva Njemica iz DDR-a koja je zauzela visoki položaj u ujedinjenoj Njemačkoj.
Zašto je pad Berlinskog zida važan?
Berlinski zid, granični zid između Istočnog i Zapadnog Berlina tijekom 1961–90. Simbol ideološke i geopolitičke podjele Njemačke i poratne Europe te najznačajniji simbol hladnog rata.
Istočnoberlinske vlasti počele su graditi zid u kolovozu 1961. duž granice podjele grada određene savezničkim sporazumima (Londonski protokoli 1944. i Potsdamska konferencija 1945). Bio je dug 46 km, visok 3,5 m sa sigurnosnom zonom širokom 100 m. Imao je šest graničnih prijelaza, od kojih je najpoznatiji bio Charlie na Friedrichstrasse.
Predstavljao je dio okruženja Zapadnoga Berlina kao zapadnonjemačke enklave (480 km²), koju je i na preostalom dijelu granice, u duljini od oko 120 km, Istočna Njemačka također ogradila betonskim, žičanim i drugim zaprekama.
Berlinski zid i ostala međunjemačka granica otvoreni su početkom studenoga 1989., nakon čega je u tri dana oko 3 milijuna Nijemaca iz istočnog dijela posjetilo Zapadnu Njemačku. Rušenje zida simbolično je označilo nestanak granice između njemačkih zemalja, formalno ukinute 1. VII. 1990 (Istočna Njemačka prestala je postojati 3. X. 1990). (Hrvatska enciklopedija)