“A morala sam. Nitko ne diže kredit ako ne mora”, objašnjava nam Branka Mikulić (68), umirovljenica iz Varaždina, razloge zbog kojih se uputila u banku po novac.
“Poklopilo se nekoliko stvari: tuča nam je oštetila krov koji je ionako trebalo popraviti, na automobilu je trebalo zamijeniti remen i dotrajale zimske gume, a bliži se i Božić pa će trebati novca za hranu i poklone. Neće to biti ništa luksuzno i skupo, ali kad se okupimo kao obitelj, dođu sin i kćer s unucima, treba ih sve nahraniti i svakome pod bor staviti neku sitnicu. I ode novac, a da se i ne okreneš. Ove je godine situacija takva da nisam imala izbora nego dići kredit.”
Gospođa Branka jedna je od mnogih hrvatskih umirovljenika koja se odlučila na kredit, unatoč nevelikoj mirovini. Ili baš zbog nje. Bilo kako bilo, i bez obzira što su mirovine male, one opet redovito stižu svaki mjesec pa su tako i banke u umirovljenicima prepoznale klijente kojima mogu ponuditi neke od svojih kredita i koji će te kredite uredno otplaćivati. Branka će zadnju ratu kredita otplatiti kad bude imala 73 godine. To je vrlo važan podatak, jer da je tek dvije-tri godine starija, takav kredit za nju ne bi niti dolazio u obzir
Banke umirovljenicima uglavnom nude nenamjenske gotovinske kredite, često i bez jamca ili hipoteke, a korisnik može biti svaka fizička osoba, državljanin Republike Hrvatske, koja je korisnik mirovinskih primanja ostvarenih u Republici Hrvatskoj. Krediti namijenjeni umirovljenicima uglavnom su u kunama, a takvi su krediti postali naročito popularni nakon afere s kreditima u švicarskim francima. Kamate na takve kredite kreću se od 6,95 pa sve do 9,17 posto, ovisno o banci, no ne tako davno ti su krediti imali i kamatu preko 10 posto tako da smo sada zapravo u fazi nižih kamata.
Kamate na umirovljeničke kredite u kunama u bankama u Hrvatskoj:
- HPB 7,17 posto
- Raiffeisen 7,25 posto
- Zaba 7,45 posto
- Addiko 8,74 posto
- BDS 9,17
Osim toga, bez obzira koju kamatnu stopu odabrali, možete biti relativno sigurni da ona neće naglo porasti jer se ipak radi o relativno kratkom vremenu otplate, potvrđuje nam i Sandra Žiga, voditeljicu reda Udruge Franak.
“S obzirom da se radi o kratkoročnim kreditima, ne vidim neku opasnost u smislu rasta kamata. Neposrednu opasnost od naglog rasta kamata nema jer nema te kamatne stope koja može toliko porasti u tih idućih nekoliko godina. Ako primanja – u ovom slučaju mirovina – ostanu ista, iznos kredita će se moći otplatiti u zadanom roku. Osim toga, prisutan je trend pada promjenjivih parametara uz koje je vezana kamata. On kontinuirano pada od 2014.”
Kod umirovljeničkih kredita vrlo važnu ulogu ima i dob tražitelja kredita, pa tako nakon što otpušete određeni broj svjećica na torti, novac vam više neće htjeti dati ni jedna banka.
“No tu su zato krediti s oglasa polijepljenih po banderama”, možda će netko pomisliti, jer oni ne postavljaju tako struge uvjete dobivanja kredita. No upravo u tome i leži opasnost. Takvi, “zelenaški” krediti strahovito su velika opasnost u takve se kombinacije ne treba upuštati ni pod kojim okolnostima.
Odlučite li se za kredit redovnom linijom – u banci – većina će vam uvjetovati da u trenutku otplate zadnje rate kredita, ne budete stariji od 75 godina. Izuzeci od tog pravila kojeg imaju gotovo sve banke, su Erste banka kod koje možete u trenutku otplate zadnje rate već imati 78 godina, i Zagrebačka banka koja umirovljenicima nudi još dulji vremenski period pa tako zadnju ratu morate otplatiti do 84. godine.
Možda se čini da je to dosta hrabra odluka banke ako se uzme u obzir da je prosječna dob u Hrvatskoj kraća za skoro deset godina i iznosi prosječno 75,99 godina. (72,30 godina za muškarce i 79,9 godina za žene) no valja uzeti u obzir da se otplata kredita nakon smrti klijenta prebacuje na njegove nasljednike ili jamce.
“O tome svakako treba voditi računa. Uvijek se mora imati na umu da će kredit već netko otplatiti, pa se moramo pobrinuti da naše nasljednike ne uvalimo u kreditne probleme. Moramo paziti hoće li se kredit stići isplatiti. Imali smo nedavno tu u udruzi primjer žene koja je sa 60 godina digla dva kredita, jedan od 100.000, a drugi od 30.000 kn i umrla par godina nakon toga, a kredite ostavila u nasljedstvo. Ako se onaj tko podiže kredit i njegovi nasljednici dogovore, onda nema problema. No poteškoće i neugodnosti nastaju kad takav kredit za nasljednike, odnosno one koji će ga otplaćivati, bude iznenađenje”, kaže nam Sandra Žiga.
Umirovljenik osim što ne može uvijek birati kad će uzeti kredit, limitiran je i iznosom odobrenog kredita. Banke uglavnom nude umirovljeničke kredite u iznosu od 20.000 pa sve do 150.000 tisuća kuna. No za najveći iznos morat ćete dovesti kreditno sposobnog jamca ili dići hipoteku na nekretninu. Ili imati ogromnu penziju, naravno. Mnogi zato odlučuju kredit dići dok su još u radnom odnosu i dok im je kreditna sposobnost veća, no tu uvijek valja imati na umu da će nam se primanja smanjiti kad odemo u mirovinu.
Doista, što se događa s kreditom kad osoba ode u penziju? “To banke apsolutno ne zanima. Njima je važno samo da kredit bude isplaćen, a kako ćete vi to izvesti, njih ne zanima. Zato uvijek treba biti vrlo oprezan, poghotovo u situaciji ako znamno da ćemo još za vrijeme otplate kredite otići u penziju. Ako kredit ‘pojede’ većinu mirovine, pitanje je odakle novac za život”, upozorava Sandra Žiga.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”
