Budi sam svoj šef! Svaka deseta potpora dodijeljena je osobi starijoj od 50 godina

“Najteže je ljudima koji u pedesetima ostanu bez posla. Premladi su za penziju, a prestari da ih netko zaposli”, tvrdnja je koju često čujemo. No to ne znači da su osobe u zrelim godinama bespomoćne. Dapače! Godine su to u kojima imaju puno poslovnog iskustva i dovoljno mudrosti da prepoznaju svoje slabosti i vrline. Mnogima je to vrijeme u kojima okreću novu stranicu i postaju sami svoji šefovi.

Vaše radno iskustvo frizera, zidara, računovotkinje, mehaničara, vozačice, kuhara ili spremačice se računa i gotovo da nema zanimanja koje ne možete pretvoriti u vlastiti posao; kroz otvaranje tvrtke ili obrta. Pa čak i ako nemate početni kapital, jer preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje možete zatražiti državnu potporu za samozapošljavanje.

Prema podacima koje smo dobili od HZZ-a protekle je godine dodijeljeno 619 potpora osobama koje su imale više od 50 godina, dok je u prvih devet mjeseci ove godine takvih potpora 504. Uzmemo li obzir da je 2018 dodijeljeno 6.485, a ove godine do rujna 5.599 potpora – ispada da je svaka deseta potpora dodijeljena osobi koja počinje vlastiti biznis u pedesetoj godini ili čak kasnije.

Uvjeti za dodjelu potpore za samozapošljavanje

Potporu mogu zatražiti osobe koje su prijavljene na burzu rada. Iako je nekada bio propisan dug boravak u evidenciji nezaposlenih, danas već nakon prvog dana od svojeg savjetnika za zapošljavanje možete zatražiti uputnice za obavezne radionice koje će vam objasniti što je to samozapošljavanje i kako napisati poslovni plan.

Neka vas spominjanje poslovnog plana ne zbuni, jer poslovni plan je jednostavan obrazac u kojem ćete navesti tko ste, kakvo je vaše radno iskustvo, s kojom se djelatnošću namjeravate baviti i zašto. U nekoliko rečenica trebate obrazložiti zašto mislite da ćete uspjeti te kako, točku po točku u troškovniku, namjeravate potrošiti novac od potpore. Važno je priložiti i jedno, a najbolje dva, pisma namjere poslovnih subjekata koji će s vašom tvrtkom ili obrtom surađivati.

Možete tražiti 55.000 kuna

Otvarate li samostalni obrt ili tvrtku, možete u troškovniku zatražiti do 55.000 koje možete potrošiti isključivo na trošak poslovanja poput najamnine i doprinosa, a možete s tim novcem kupiti i opremu potrebnu za obavljanje djelatnosti. Cijelo vrijeme radnici HZZ-a vode vas kroz ovaj proces i sugeriraju izmjene koje biste trebali napraviti u poslovnom planu kako bi on imao najveće izglede prilikom ocjenjivanja.

Nakon što vaš poslovni plan dobije zeleno svjetlo, krenite u otvaranje obrta ili tvrtke. Sada su izuzetno popularni paušalni obrti zbog jednostavnog vođenja knjiga za koje nisu nužni knjigovođe i svode se tek na popis prihoda i rashoda. A i davanja za doprinose i porez izuzetno su povoljna.

Kolika su davanja paušalnog obrta?

Ako su vaši planirani godišnji prihodi manji od 115.000 kuna, godišnji porez iznosit će vam 2.070 kuna. Premašite li tu sumu, a ipak ostanete ispod 149.500 kuna, godišnji porez je 2.691 kuna. Porez se plaća u ratama, kvartalno. Ako vaš grad naplaćuje prirez, platit ćete i njega, ovisno o propisanoj stopi.

Za mirovinsko i zdravstveno osiguranje paušalni obrtnik uplaćuje ukupno 1.233 kn do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Kako otvoriti paušalni obrt?

Prije no što krenete u osnivanje obrta, morate odabrati ime obrta i odlučiti koje ćete djelatnosti registrirati. Postoji Nacionalna klasifikacija djelatnosti s pripadajućim šiframa koju ćete koristiti već prilikom popunjavanja poslovnog plana.

Obrt možete osnovati preko internetskog sustava e-Građani ili odlaskom u nadležni ured koji vodi obrtni registar. Ako ste prilikom popunjavanja internetskih obrazaca pogriješili, očekujte telefonski poziv koji će vas uputiti na potrebne korekcije. Obrtnica i Rješenje o upisu u Obrtni registar očekujte u svom digitalnom sandučiću već treći ili četvrti dan. Trošak registracije je 250 kuna. Plaća se općom uplatnicom u pošti ili internetskim bankarstvom.

Pečat, banka, mirovinsko, porez

Idući korak je izrada pečata i otvaranja poslovnog računa u nekoj od banaka. Trenutno najpovoljniji paket nudi OTP banka koja prvu godinu kroz paket OTP Dobrodošlice naplaćuje (vođenje računa, mobilno i internet bankarstvo) 25 kuna mjesečno, a u drugoj godini se izjednačava s ostalima bankama koje naplaćuju 60-70 kuna.

Od trenutka kada postanete samozaposlena osoba (registrirani početak obrta) imate 24 sata da ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje predate popunjene tiskanice (M-11P i M-1P). HZMO će vas dalje automatski prijaviti na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Od početka obrta imate 8 dana za prijavu obrata na Poreznu upravu. U popunjenom RPO obrascu ćete navesti da želite biti paušalist, nakon čega ćete dobiti i Rješenje o upisu u Registar poreznih obveznika. Referenti porezne uprave će vas uputiti kako voditi jednostavne poslovne knjige koje ćete im predavati svakog siječnja za prethodnu godinu.

Treba vam i jamac

Trebate još ovjeriti i zadužnicu kod javnog bilježnika. To je instrument osiguranja, ovršna isprava, u slučaju da nenamjenski potrošite potporu. U tom slučaju će država povratiti novac s vaših računa ili računa vašeg jamca.

Od trenutka kada ste dobili obavijest da vam je potpora odobrena, imate 30 dana za obaviti sve radnje oko registracije obrta, prikupiti papire i dostaviti ih u HZZ. Tada ćete čekati još par tjedan na potpisivanje ugovora i, najčešće, 10-15 dana na isplatu sredstava na vaš poslovni račun.

Kako trošiti novac?

Točno onako kako ste naveli u troškovniku poslovnog plana. Bez odstupanja. Imate pravo jednom tražiti prenamjenu troška, ako je došlo do promjena cijena na tržištu. Ako ste neku robu dobili po nižoj cijeni od prvotno deklarirane, možete zatražiti da vam se odobri neki drugi trošak za tu razliku, ali ne smijete ništa raditi na svoju ruku.

Nakon šest mjeseci računima ćete opravdati sav potrošeni novac za opremu, a nakon isteka poticanog razdoblja (12 mjeseci) opravdat ćete sve troškove. Nakon toga možete sa svojim obrtom činiti što god vam je volja.

Koliki su izgledi za uspjeh? Poprilični!

“U 2018. godini od 3.690 završenih ugovora samozapošljavanja, 3.399 ili 92,11% poslovnih subjekata nastavilo s poslovanjem 6 mjeseci nakon isteka samozapošljavanja. Nadalje, 12 mjeseci nakon isteka samozapošljavanja 1.756 (47,59%) poslovnih subjekata je nastavilo s poslovanjem”, podaci su koje nam je dostavio HZZ.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”