SUH najavljuje prosvjede pred Vladom četvrtkom. Hoćete li se pridružiti?

Što kad 15 godina Ministarstvo zdravstva ne mijenja stari prihodovni cenzus te praktički dovodi starije osobe do sve veće ugroženosti zdravlja? Pitanje je to koje postavlja predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović u najnovijem broju Glasa umirovljenika.

SUH već od davne 2004. zahtijeva automatsko utvrđivanje prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna, a od proljeća 2018. godine umirovljeničke udruge vodile su i pregovore s dužnosnicima Ministarstva zdravstva, kojom prigodom se stekao dojam kako će doći do utvrđenja novog cenzusa još ove 2019. godine. U rujnu 2018. takvu je najavu davao i ondašnji ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Uoči drugog ovogodišnjeg termina za redovito usklađivanje mirovina, Sin­dikat umirovljenika je 12. lipnja uputio otvoreno pismo ministrima zdravstva i financija, Kujundžiću i Mariću, u kojem je upozorio kako će danak birokrat­skom odgađanju povećanja cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje platiti najsiromašniji i najugroženiji. Naime, zbog simboličnog povećanja najniže mirovine za 3,13 posto te redovnog usklađivanja od 2,44 posto, na tisuće umirovljenika gube svoje pravo na be­splatno dopunsko osiguranje. Samo u posljednjih godinu dana deset tisuća umirovljenika je izbačeno iz besplat­nog statusa, tako da tu povlasticu sada uživa samo 163.000 osoba.

Umiranje na nogama

Milica Barić samo je jedna od više desetaka umirovljenika koji su se šokirali kad su zbog ukupnog povećanja mirovine od 50 kuna početkom rujna, kažnjeni plaćanjem pune cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja od 70 kuna. Što je najtužnije, ona, kao i većina njih, neće biti u mogućnosti plaćati, već će “nastojati” biti zdravi i izbjegavati liječnike i bolnice. “Umirat ću na nogama, što mi preostaje!” kaže Ana Ledić iz Zagreba.

Od 2004. godine, dakle već punih 15 godina nije mijenjan prihodovni cenzus, što znači da svi oni koji imaju ostvarene prihode po članu obitelji i za kunu više od 1.516,32 kuna, a kod osiguranika samca više od 1.939,39 kuna, gube to pravo i klize u još veće siromaštvo. Dok su u tih 15 godina mirovine porasle za 38,89 posto, a bruto plaće za čak 45,98 posto, cenzus je porastao – nula kuna!

Kako ništa nije bilo postignuto, umirovljeničke udruge su na listu prioriteta za prvi razgovor s novim ministrom rada i mirovinskog sustava Josipom Aladrovićem stavile i to pitanje te zahtijevale da to bude prva i glavna točka 14. sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koja je održana na Međunarodni dan starijih osoba 1. listopada.

Kad je ministar cinik

No, ne samo da na sjednici nije bilo ministra rada i mirovinskog sustava, već nije bilo niti odgovornih osoba iz ministarstava zdravstva i financija.

Predstavnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pravnica Morana Krušarovski, je razljućenim predstavnicima umirovljenika mirno rekla kako cenzus neće biti moguće podignuti, jer kad bi se podiglo i na samo 2.000 kuna za samca, to bi zahtijevalo „čak 160 milijuna kuna godišnje”, te im priopćila kako trenutno ne vide gdje bi se našao taj novac?!

Kad je pojašnjeno kako je za zdravlje građana, ali i cjelokupno zdravstvo, štetno i preskupo da kao posljedica nepovećanja cenzusa stariji pacijenti ne odlaze liječniku, ona se tome iščuđavala, jer kako se zbog tako malog iznosa ne bi odla­zilo doktoru.

Ministar Kujundžić je hladno i cinično već drugi dan objasnio kako se gubitke u zdravstvu može smanjiti tako da se povisi cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja, čime bi se i eventualno podizanje cenzusa prebacilo na sve zaposlene i građane.

Sindikat i Matica su dali rok od desetak dana da se ministri rada i mirovinskog sustava, zdravstva i financija dogovore oko povećanja cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje te im to priopće na sljedećoj sjednici Nacionalnog vijeća, a ako to ne učine, Sindikat umirovljenika Hrvatske je već najavio organiziranje prosvjeda pred zgradom Vlade.

Preživljavaju koji imaju

Socijalna osjetljivost političke elite je ravna nuli. Pa ako ih ne rukovodi ljubav spram građana kojima služe, trebali bi prepoznati makar financijski interes. Naime, prema izvješću Europske komisije Hrvatska je na osmom mjestu u EU po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja.

Njih nije briga, ne vide, ne čuju, ne osjećaju. Nije ih briga koliko gladnih umirovljenika kopa po kontejnerima i kantama za smeće, prikupljajući plastične boce i ostatke hrane. Ne vide da 55 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva (2.485 kn), da ih 98 posto ima mirovine niže od prosječne plaće!

Čini se da grade društvo nejednakosti, društvo koje pogoduje bogatima, a guli siromašne. Društvo u kojemu privatizacija javnih servisa uzima maha. U kojemu preživljavaju oni koji imaju.