Predsjednica RH i aktualna predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović u Washingtonu je primila nagradu Fulbright za životno djelo.
Tom prigodom osvrnula se i na život u Jugoslaviji. “Ne mogu vam opisati koliko mi večerašnji događaj znači”, kazala je istaknuvši da je bila djevojka rođena s “krive strane Željezne zavjese” koja je sanjala druga mjesta na kojima su ljudi imali slobodu izbora, gdje se slobodno moglo govoriti i izražavati svoja uvjerenja a da se zbog toga ne bude progonjen.
Kako kaže, uz dužnost predsjednice “svoje voljene
zemlje i svoje domovine”, ponosna je i na svoju dužnost čelnice Vijeća
žena svjetskih vođa. “Puno je toga pred nama ali samo ako ćemo imati
povjerenja u sebe i biti ambiciozni”, rekla je.
Podsjetimo, Grabar-Kitarović je od 2002. do 2003. godine bila Fulbrightova stipendistica na uglednoj Školi za međunarodne odnose Elliot koja djeluje pri Sveučilištu George Washington u Washingtonu. Upravo se u taj grad, američku prijestolnicu, vratila 2008. godine kao hrvatska veleposlanica.
Ova nagrada se dodjeljuje Fulbrightovim stipendistima koji “pružaju nadahnuće, služe kao uzor i ilustriraju moć, utjecaj i vrijednosti” Fulbright programa razmjene studenata. Među stipendistima iz Hrvatske su i Slavenka Drakulić, Tvrtko Jakovina, Ivan Grdešić, Daria Marjanović, Tena Perišin, Lamija Alečković, Milorad Pupovac, Josip Kregar i brojni drugi.
Što je Željezna zavjesa?
Željezna zavjesa (iron curtain, eng.) je izraz koji je skovao britanski premijer Winston Leonard Spencer Churchill 1946. misleći pritom na Europu podijeljenu na kapitalističke i socijalističke države između kojih se “spustila željezna zavjesa” uz granicu podjele od Szczecina do Trsta. Svojevrstan uvod u hladni rat.
