Od ovih se bolesti najčešće umiralo u 2018. godini

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini zabilježen je pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrla je 771 osoba manje.

Od ukupno 52.706 umrlih u 2018. godini 25.964 ili 49,3% odnosilo se na muške, a 26.742 ili 50,7% na ženske osobe. Opća stopa mortaliteta je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 12,9/1.000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2018. godine (4.087.843).

Najčešći uzroci smrti

Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (10.195) i cerebrovaskularnih bolesti (6.137). Slijede rak bronha i pluća (2.957) i šećerna bolest (2.855). Promijenilo se poredak pa je sada hipertenzija peti uzrok smrti, a rak debelog crijeva šesti. Dakle, dogodila se zamjena mjesta u odnosu na 2017. godinu. Također, na desetom mjestu pojavio se prijelom bedrene kosti.

Top 10 ubojica muškaraca

Prema poretku uzroka smrti po skupinama bolesti kod muškaraca su prve cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine, ozljede i trovanja, bolesti probavnog sustava, te bolesti dišnog sustava.

1. Ishemična bolest srca (infarkt, angine)
2. Cerebrovaskularne bolesti (moždani udar i sl.)
3. Zloćudna novotvorina dušnika i pluća (karcinom)
4. Zloćudna novotvorina debelog crijeva (karcinom)
5. Dijabetes melitus (šećerna bolest)
6. Bronhitis, emfizem i astma
7. Kronične bolesti jetre i ciroza
8. Zloćudna novotvorina prostate (karcinom)
9. Hipertenzivna bolest (visoki tlak)
10. Zloćudna novotvorina želuca (karcinom)

Top 10 ubojica žena

Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama bolesti kod žena su bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede novotvorine, endokrine bolesti, ozljede i trovanja, te bolesti dišnog sustava.

1. Ishemična bolest srca (infarkt, angine)
2. Cerebrovaskularne bolesti (moždani udar i sl.)
3. Dijabetes melitus (šećerna bolest)
4. Hipertenzivna bolest (vioski tlak)
5. Zloćudna novotvorina debelog crijeva (karcinom)
6. Zloćudna novotvorina dušnika i pluća (karcinom)
7. Zloćudna novotvorina dojke (karcinom)
8. Bronhitis, emfizem i astma
9. Prijelom bedrene kosti
10. Insuficijencija srca (zatajenje srca)

Kakvo je stanje u Europskoj uniji?

Eurostat, statistički ured EU-a ove je godine objavio konsolidirane podatke, ali tek za 2016. godinu. I tu su na vrhu bolesti krvožilnog sustava. Najčešći uzrok smrti na razini Unije jesu ishemijski srčani udar i cerebrovaskularne bolesti. Tako je ishemičnog srčanog udara u promatranoj godini umrlo 119 ljudi na 100.000 stanovnika EU-a. Najgore rezultate u pogledu ove bolesti bilježe Liva, Latvija, Mađarska i Slovačka koje su prijavile između 359 i 561 smrti na 100.000 stanovnika. Na suprotnom su dijelu spektra Francuska, Nizozemska. Španjolska, Portugal, Belgija, Danska, Luksemburg, Italija, Grčka i Slovenija. Sve imaju manje od 100 smrti izazvanih ishemičnim srčanim udarom na 100.000 stanovnika.

Mađarska i Hrvatska prednjače po umiranju od raka pluća i debelog crijeva

Među vodećim uzrocima smrti u EU  su i karcinomi i to sa stopom od 259 na 100.000 stanovnika. Najčešći oblici raka su karcinomi dišnog sustava, debelog crijeva, rektuma, dojke, gušterače, prostate i jetre.

Eurostat je izvijestio da Mađarska, Hrvatska, Slovačka i Slovenija imaju najveću stopu umiranja od karcinoma. Ove članice prijavile su više od 300 takvih smrti na 100.000 stanovnika u 2016. godini. Slične su i Poljska, Latvija, Danska, ali i Srbija, upozorava europski statistički ured.

Uz to, Mađarska je prijavila i najveću stopu smrti uslijed karcinoma pluća, 90 na 100.000 stanovnika. Slijede ju Poljska, Danska, Hrvatska (66), Nizozemska. Mađarska prednjači i i u kategoriji karcinoma debelog crijeva i rektuma (54 smrti na 100.000 stanovnika) dok je Hrvatska tek neznatno bolja (52 smrti na 100.000 stanovnika).

Treći uzrok umiranja u EU su respiratorne bolesti

U ovoj kategoriji Eurostat bilježi 83 smrti na 100.000 stanovnika u 2016. godini. Najčešće su kronične bolesti donjeg dišnog sustava, a slijede ih ostale bolesti donjeg dišnog sustava i upale pluća. Ove su bolesti posebno zastupljene unutar populacije starije od 65 godina.

Prema prijavljenoj smrtnosti za 2016. godinu, najugroženiji su stanovnici Velike Britanije (136 smrti na 100.000 stanovnika), Irska (134), Portugal (123), Danska (117) i Grčka (109).