Iako mnogi ljudi osjećaju nezadovoljstvo životom kako postaju stariji, malo je dokaza da doista prolazimo kroz krizu u srednjoj životnoj dobi, piše Nick Haslam za BBC. Srednja dob se često smatra prelomnom točkom u životu. Popeli ste se na vrh brda i pogled prema dolje ne izgleda obećavajuće. Ili kao što je Viktor Hugo rekao: “Četrdeset je stara dob mladosti a pedeset je mlada dob starosti.”
Duboko je ukorijenjena ideja da su ljudi u srednjoj dobi skloni depresiji ili se svim sredstvima izbjegavaju suočiti s činjenicom da stare. Studije pokazuju da velika većina ljudi vjeruje u postojanje tzv. krize srednjih godina, a gotovo polovica tvrdi da su je i sami proživjeli. No postoji li ona uistinu?
Solidni su dokazi da se pad stupnja zadovoljstva u srednjoj životnoj dobi uistinu događa. Ankete na populacijama obično pokazuju najniži stupanj zadovoljstva životom upravo u srednjoj dobi. Australsko HILDA istraživanje sugerira najniži stupanj zadovoljstva u 45-oj godini života. Srednja dob je nekima možda posebno teška ali postoji malo dokaza da je to tipično period krize i potištenosti.
Kad je uopće srednja dob?
Jasno je da postoje mnogi razlozi za čovjekovo nezadovoljstvo tijekom srednjih godina. Ali da li to čini krizu srednjih godina realnom ili je ona samo fantom privlačan našoj intuiciji? Postoje dobri razlozi da budemo skeptični.
Za početak, teško je odlučiti kad bi se kriza srednjih godina trebala pojaviti. Ideje o srednjoj dobi su elastične i mijenjaju se kako starimo. Jedna studija je pokazala da mladi smatraju da se srednja životna dob odnosi na period od tridesete do pedesete godine života dok se kod starijih od šezdeset pokazako da srednjom dobi doživljavaju period od kasnih tridesetih do srednjih pedesetih godina.
Ako budete zadovoljniji živjet ćete duže, stoga naučite kako biti zadovoljniji
U jednoj američkoj studiji, trećina ispitanika u sedamdesetim godinama života opisala je sebe kao sredovječne. Također, otkriveno je da su sredovječni skloni osjećati se desetljeće mlađima od svoje realne životne dobi.
Kako god da definiramo srednju dob, pitanje je jesu li krize koncentrirane u ovom periodu? Jedna studija sugerira da nisu, već indicira da kriza polagano postaje sve češća kako starimo. Kod ispitanika u dvadesetima, samo 44% je prijavilo krizu, u odnosu na 49% ispitanika u tridesetima i 53% ispitanika u četrdesetima.
U drugoj studiji, što su sudionici bili stariji, to je bila kasnija dob u kojoj su naveli pojavu krize srednjih godina. Ljudi stariji od 60 su se prisjećali početka krize u 53. dok su oni u četrdesetima ustanovili početak krize u 38. Dakle možemo tvrditi da ne postoji nekakva izrazita kriza srednjih godina, već samo kriza koja se događa tijekom srednjih godina. Ali ta bi se mogla podjednako događati i prije ili kasnije.
Što teoretičari misle?
Psihoanalitičar Eliot Jacques koji je 1965. smislio termin “kriza srednjih godina”, vjerovao je da ona reflektira početak spoznaje o vlastitoj smrtnosti. “Smrt postaje osobno pitanje a ne samo generalna ideja ili osjećaj gubitka bliske osobe.” Prema Jacquesu, ključno postignuće u srednjoj dobi je prelazak iz faze mladenačkog idealizma prema onom što je nazvao kontemplativnim pesimizmom i konstruktivnom rezignacijom. Tvrdio je da srednja dob počinje kad dovoljno sazremo kroz prevladavanje poricanja smrti i destruktivnih poriva.
Carl Jung ponudio je drugačije stajalište. Tvrdio je da je srednja dob vrijeme kad prethodno potisnuti aspekti psihe postaju integrirani. Muškarci bi mogli povratiti svoju nesvjesnu ženstvenu stranu potisnutu za vrijeme njihove mladosti, a žene bi mogle osvijestiti svoju muževnu stranu.
Postoje i ne toliko duboka objašnjenja nezadovoljstva u srednjoj dobi. To je dob kad djeca napuštaju roditeljski dom i kada su odrasli uglavnom razapeti između brige za djecu i ostarjele roditelje. Kronične bolesti često pokazuju svoje prve simptome. Moguće je da su i zahtjevi na poslu vrlo visoki.
Ali, možda postoji još nešto još temeljnije i biološke naravi. Koliko znamo, čimpanze i orangutani ne pate od egzistencijalne tjeskobe, sindroma praznog gnijezda ili poslovnog stresa. Pa opet pokazuju jednaki pad u stupnju blagostanja poput njihovih ljudskih rođaka.
Jedna studija je pokazala da su čimpanze u svojim kasnim dvadesetim i srednjim tridesetim godinama najlošije raspoložene, najmanje uživaju u društvenim aktivnostima te imaju naslabiju sposobnost da postignu svoje ciljeve. Istraživači su pretpostavili da je riječ o promjenama u moždanim strukturama.
Srednja dob kao period rasta
Krizne epizode ne moraju biti usko povezane s životnim nedaćama. Istraživanja često ne uspijevaju pokazati jasnu vezu između stresnih događanja i percepcije krize. Jedna studija je pokazala da percepcija krize srednjih godina nije povezana s nedavnim razvodom, gubitkom posla ili smrću voljene osobe, već da je primarno povezana s povijesti depresivnih stanja.
Želite živjeti dulje? Budite optimist
Ideja da je srednja dob sumorno vrijeme, nije potkrijepljena istraživanjima. Iako ste pri dnu životne krivulje zadovoljstva u obliku slova U, glavnina promjena koje se dešavaju tijekom ovog perioda je pozitivno.
Uzmite npr. promjene u osobnosti. Longitudinalna studija koja je pratila tisuće Amerikanaca u dobi od 41 do 50, otkrila je kako su ispitanici s godinama postali manje neurotični i opterećeni sobom. Ove promjene u osobnosti nisu bile povezane s iskustvima životnih nedaća.
Još jedno istraživanje na uzorku žena od 43. do 52. pokazalo je da tijekom starenja žene pokazuju tendenciju da budu manje zavisne i samokritične, a više samopouzdane, odgovorne i odlučne. Ove promjene bile su neovisne o tome je li žena ušla u menopauzu ili je proživljavala sindrom praznog gnijezda.
Druga istraživanja pričaju sličnu priču. Općenito, psihološke promjene tijekom srednje životne dobi su pozitivne. Ljudi postaju stabilniji i sve više prihvaćaju sami sebe, dok razina pozitivnih emocija polako raste tijekom godina.
Čak bi i percipirana kriza srednjih godina mogla imati pozitivnu stranu. Jedna studija je pokazala da ljudi koji su proživjeli više kriza u životu pokazuju veći stupanj suosjećanja prema drugima. Stoga možda i nije iznenađenje da stari ističu srednju životnu dob kao fazu života koju najviše vole.
Izazov je i u tome da se iz srednjih godina izađe s obnovljenim životnim zadovoljstvom, kao što uostalom većini i polazi za rukom. Da citiramo još jednom Victora Hugoa: “Divno je kad se gracioznost spoji borama.”
