Čini se da je u Zagrebu počela sezona ospica. Bolesti je to koja se držala pod kontrolom još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Zahvaljujući neznanstvenoj histeriji koja se dignula protiv cijepljenja, najveće zdravstvene blagodati 20. stoljeća, ta zaraza postaje sve veći problem u 21. stoljeću.
U samo dva tjedna čak sedam osoba iz Zagreba oboljelo je od ospica. Pouzdano se zna da jedna osoba nije cijepljena, dok za druge nije moguće utvrditi cjepni status. Radi se o odraslim osobama; najmlađa ima 24 godine, a najstarija ima 53 godine. Ono što osobito zabrinjava stručnjake jest činjenica da se sedmero zaraženih ne poznaje, da nisu bili u međusobnom kontaktu te da za sada nije ustanovljena nikakva poveznica između njih. Sve to upućuje, tvrde stručnjaci, da u gradu postoje kliconoše koje možda i nisu svjesne da šire bolest.
Djeca su prije umirala od ospica
Iako će mnogi odmahnuti rukom i reći kako je to dječja bolest koju valja preboljeti bez cijepljenja, za informirani stav valja znati kako je to nekad izgledalo. Naime, cijepljenje protiv ospica uvedeno je u cjepni kalendar daleke 1968. godine. Do tada je, prema podacima HZJZ-a svake godine obolijevalo oko 15.000 djece. Uslijed komplikacija bi ih preminulo petero, dok bi ih petnaestak ostalo trajnim invalidima.
Trebaju li zbog ospica strahovati i roditelji cijepljenje djece?
Realan prostor za bojazan postoji, ako je njihovo dijete takozvani nereaktor. Otprilike jedan do dva posto cijepljenih ne uspiju razviti antitijela na bolest i njih bi trebao štiti imunitet krda. No on je, zahvaljujući slabijoj procijepljenosti proteklih godina, kompromitiran.
Kako znati jeste li cijepljeni protiv ospica?
Ako ste pripadnik starijih generacija, vjerojatno nemate
privatnu dokumentaciju o vakcinaciji. Rođeni nakon 1968. godine najvjerojatnije
su cijepljeni, no sve podatke možete zatražiti od obiteljskog liječnika. U
slučaju da ne možete doći do svojeg zdravstvenog kartona, vaš status se može
utvrditi laboratorijskim testom.
Što je uzročnik ospica?
Ospice su vrlo zarazna virusna bolest koju uzrokuje virus
morbila, karakterizirana osipom, kašljem, curenjem iz nosa, iritacijom očiju i
visokom tjelesnom temperaturom. Najčešće se javljaju u kasnu zimu i rano
proljeće.
Koje su moguće komplikacije ospica?
Oko 17% oboljelih ima jednu ili više komplikacija bolesti kao što su upala uha, upala pluća, febrilne konvulzije (grčenje uslijed visoke temperature), proljev ili upala mozga (encefalitis). Najčešća komplikacija, upala pluća, javlja se u oko 6 do 13% oboljelih i vodeći je uzrok smrtnosti od ospica. Prema posljednjim podacima u Europskoj uniji godišnje se registrira 1 umrli na tisuću oboljelih od ospica.
U najvećem riziku od komplikacija i smrti su mala djeca do 2 godine, trudnice te osobe s oštećenim imunološkim sustavom. Mjesecima nakon preboljenja ospica, osoba ima narušen imunološki sustav, a u malog broja oboljelih se godinama nakon preboljenja može javiti smrtonosna komplikacija na mozgu – SSPE (subakutni sklerozirajući panencefalitis), javlja HZJZ.
Kako se prenose ospice?
Prenose kapljičnim putem (virus se širi govorom, kašljanjem
i kihanjem), odnosno izravnim kontaktom s bolesnikom tj. njegovim sekretima iz
usta i nosa, ali i preko predmeta
kontaminiranih kapljicama zaražene osobe. Izvor zaraze je bolesnik 4
dana prije i 4 dana nakon izbijanja osipa. Budući da se virus vrlo lako prenosi
s čovjeka na čovjeka, zarazit će se više od 90% osoba koje su bile u kontaktu s
bolesnikom ako nisu cijepljene ili nisu preboljele ospice. Virus može
preživjeti 2 sata na površinama i predmetima.
