Nema predaje
Štete li nam ‘naočale s benzinske’?
Kad nastupe problemi s vidom, mnogi si prvo sami pokušavaju pomoći naočalama kupljenim po znatno jeftinijoj cijeni i bez prethodne konzultacije s liječnikom. No hoće li tako svome vidu doista pomoći ili odmoći, pitali smo stručnjaka.
“Nisu mi u posljednje vrijeme ruke više dovoljno dugačke. Zezaju me moje kćeri da će mi nabaviti dalekozor za čitanje novina”, kaže Drago (60) opisujući svoje probleme s vidom.
“Dosta dugo nisam trebao naočale, tako da spadam među one sretnije. No onda su počeli problemi, nisam više mnoga izoštriti tekst. Otišao sam okulistu, ali moram priznati ne odmah. Prvo sam sam sebi probao pomoći naočalama koje sam kupio na benzinskoj stanici. A gledajte, znam da to nije to, ali ni cijena nije ta. Pa za ‘prave’ naočale s pravim staklima i okvirima možeš platiti i 2000 kuna, a ove s benzinske koštaju 20-30. To je sto puta manje! Ne znam jesam li time dodatno naštetio očima, ali okulist kasnije nije ništa rekao.”
Doista, štete li takve “naočale s benzinske” koje je moguće kupiti za beznačajan novac? Pitali smo stručnjaka, doktora prof.dr.sc. Nenada Vukojevića, v.d. predstojnika Klinike za očne bolesti KBC-a Zagreb.
Navedeno pomagalo može kratkotrajno poslužiti, ali uglavnom ne nudi trajno rješenje. Za tako nešto, ipak je potrebno posjetiti stručnjaka. O nekoj štetnosti takvih naočala, osim slabije korekcije vida i astenopskih smetnji (glavobolja, otežano gledanje, brzo umaranje…) ne mogu svjedočiti.
A kojeg stručnjaka zapravo trebamo kad nastupe problemi s vidom? Koja je razlika između oftalmologa, optometrista i optičara?
Oftalmolog je diplomirani liječnik specijalist (oftalmologije i optometrije) za očne bolesti i poremećaj vida te jedini stručnjak koji može dijagnosticirati bolesti oka i propisati primjereno liječenje. Optičar je tehničar sa završenom majstorskom školom. Njegova je važnost u znanju i umijeću pravilne izrade naočala, te u sposobnosti preporuke izbora pravilnih naočala i leća za naočale.
Koje su najčešeće bolesti oka povezane sa starenjem?
Najčešća je i svima možda najpoznatija staračka dalekovidnost (prezbiopija). Javlja se uglavnom iza 40. godine života, uzrokovana je skleroziranjem leće oka i smanjenjem akomodacije, a manifestira se slabljenjem vida na blizinu. Ako se manifestira ranije, osoba obično ima refrakcijsku anomaliju koja se zove hiperopija
Tu je još i staračka degeneracija žute pjege (makule) koja je i najčešći uzrok slabog vida kod osoba iznad 60. godine života. Najjednostavnije rečeno, prouzročena je starenjem, genetskim predispozicijama, a utjecaj imaju neke navike kao što je pušenje, ali i sistemski poremećaji, deficiti u prehrani i čimbenici okoliša.
Staračka siva mrena javlja se iza 40. godine života, a za pojavu ove tegobe, uz starenje i genetsku predispoziciju, bitan utjecaj ima oksidativni stres kojemu potpomaže manjak antioksidansa zbog deficita u prehrani te čimbenici okoliša (UV dio svjetlosnog spektra).
Također, tu su i bolesti oka u sklopu sistemskih bolesti kao što su šećerna bolest, arterioskleroza, hipertenzija, srčane i bubrežne bolesti . Navedene kronične bolesti dovode do pojave oštećenja mrežnice oka i vidnog živca (dijabetička retinopatija, ishemijska oštećenja vidnog živca, glaukom).
Na koncu, i kronične bolesti u mladosti, osobito zbog štete uslijed dugog trajanja, u starosti, najčešće zbog oštećenja krvnih žila, osobito mikrocirkulacije, dovode do pojave oštećenja mrežnice oka i vidnog živca.
Svi idu k liječniku kad im vid počne slabjeti. No koji su još znakovi da bismo trebali posjetiti liječnika?
Slabljenje vidne funkcije je vodeći simptom navedenih bolesti koji se može manifestirati postupno, ali i naglo. Ostali simptomi su poremećaj percepcije boja, plivajuće mutnine u vidnom polju, centralni skotom ili drugi ispadi vidnog polja kao i suženje vidnog polja, svjetlaci u oku i slično.
Postoji li neko dobno ograničenje za nošenje leća? Koliko starijih osoba uopće nosi leće?
Dobna ograničenja za nošenje kontaktnih leća su uglavnom individualna. Ovise o puno čimbenika (samostalnost, suradljivost, spretnost, motivacija…). Značajan broj starijih osoba nosi leće, uglavnom oni koji su navikli nositi leće još iz mlađih dana.
Kako očuvati zdravlje oka? Neke vježbe, prehrana, stil života…? Kako pomoći vlastitim očima?
Zdrav način života, pravilna prehrana, pravilno liječenje eventualnih sistemskih kroničnih bolesti… Sve su to stvari koje pomažu našim očima.
A što vidu najviše šteti?
Svakako već spomenute sistemske kronične bolesti (šećerna bolest, povišeni krvni tlak, arterioskleroza…), zatim loše navike poput pušenja, alkohola, loša higijena i slično, neke zarazne bolesti, štetni utjecaji okoliša te štetno djelovanje nekih lijekova.