Uža radna skupina kojoj je nositelj Ministarstvo rada i socijalne skrbi već neko vrijeme priprema podlogu i analize za uvođenje nacionalne mirovine, a novi ministar Josip Aladrović kaže da će radnu skupinu proširiti predstavnicima udruga umirovljenika, socijalnih partnera i akademske zajednice. Neki od stručnjaka potvrdili su Večernjem listu da su prije desetak dana dobili poziv da se uključe u rad.
Mora se osigurati novac
Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji
nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliki je hrvatski
minimum za stjecanje mirovine te nemaju pravo na mirovinu. Uvođenje nacionalne
mirovine bila bi realizacija jednog od predizbornih obećanja HDZ-a s prošlih
parlamentarnih izbora, a ono je i inače jedno od najčešćih nerealiziranih
političkih obećanja u zadnja dva desetljeća.
Ministar Josip Aladrović kaže da će utvrđivanje kriterija za
obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine biti glavni zadatak
proširene radne skupine. Zakonodavni okvir pripremat će se tijekom 2020., a
prva isplata nacionalne mirovine bila bi 2021. godine.
Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, jedno od
glavnih pitanja koje će država razriješiti sa stručnjacima i socijalnim
partnerima je hoće li se nova mirovina dijeliti svima starijima od 65 (odnosno
67 ako produljenje radnog vijeka preživi sindikalni referendum) bez mirovine
ili će se uvesti određeni kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom
cenzusu.
Mnogi savjetuju Vladi da ni ne koristi pojam “nacionalna
mirovina” nego stalna socijalna pomoć za starije ili socijalna mirovina, jer se
radi o pravu koje bi se “naslonilo” na socijalnu skrb. Bio bi to i jedan od
načina da se zaštiti mirovinski sustav od proširenja prava, ali i da se ne
potiče siva ekonomija i praksa neplaćanja mirovinskih doprinosa.
Najugroženija skupina Vlada tek treba objaviti točan broj
potencijalnih korisnika, a procjene iznose od 40.000 do čak 85.000 osoba
starijih od 65 godina koje nemaju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno
primaju socijalnu pomoć. Uglavnom se radi o staricama koje žive same, koje su
najugroženija skupina stanovništva.
“Stalna socijalna pomoć za starije” ili “nacionalna mirovina” morala bi biti niža od najniže mirovine koja se stječe za minimalnih 15 godina staža i trenutačno iznosi oko 970 kuna. Tu najnižu mirovinu, takozvani umirovljenički minimalac, prima svaki četvrti umirovljenik, a ni ona nije u cijelosti pokrivena uplatama doprinosa. Razlika se isplaćuje iz proračuna i ona godišnje doseže 1,7 milijardi kuna. Kad bi nacionalna mirovina bila 800 kuna, država bi za 85 tisuća korisnika nacionalnih mirovina trebala dodatnih oko 800 milijuna kuna godišnje. No, kako znatan dio starijih već prima socijalnu pomoć konačni trošak bio bi manji, piše Večernji list.
