Jeste li čuli za Trumanova jaja? Jugoslavija je uz američku pomoć preživjela glad

Godine nakon Drugog svjetskog rata pamte se po velikoj gladi koja je pogodila industrijski zaostalu i agrarno nerazvijenu Jugoslaviju. I među našim čitateljima ima onih koji se živo sjećaju međunarodne humanitarne pomoći – američkih paketa koji su “padali s neba” pa još uvijek opisuju okus sira ili miris sapuna koji su se u njima nalazili. “Sjećam se mlijeka u prahu i sira koje smo dobivali u školi. Sir nije bio loš. Zapravo, bio je bolji od današnjeg edamera”, kaže naša čitateljica Marija.

Ipak, jedan američki prehrambeni artikl ušao je u legendu pa i danas znamo za Trumanova jaja. Jaja u prahu u Hrvatskoj nisu nikada postala hit, no dobra su prilika da se prisjetimo kako je Amerika spašavala Jugoslaviju i porušenu Europu od poslijeratne gladi.

Valja reći da su Amerikanci i tijekom Drugog svjetskog rata dostavljali hranu na jugoslavensko područje. U znanstvenom članku iz 1988. godine “Hrana kao glavni vid UNRRA-ine pomoći Jugoslaviji 1943.-1948.”, povjesničarka i politologinja Vera Kržišnik-Bukić navodi da je “1943. godine osnovana posebna organizacija Ujedinjenih nacija za pružanje pomoći u ratu nastradalim narodima — United Nations Relief and Rehabilitation Administration – UNRRA.”

“Utvrđeno je da je roba samo glavnog dobavljača i financijera – Sjedinjenih Država učestvovala sa 73 % u ukupnim isporukama UNRRA-e Jugoslaviji. Njena pomoć bila je svestrana, bukvalno ‘od igle do lokomotive’ (lokomotive sa natpisom UNRRA). Dolazila je u godinama kad je to bilo najpotrebnije (1945.-1948.). Činjenica je da je u narodu još danas veoma upečatljivo sačuvano sjećanje na Unru, pa se uobičava kazati kako je ona u poslijeratnim godinama spasla Jugoslaviju od gladi“, navodi Kržišnik-Bukić. Dodaje i iskaz nekadašnjeg upravnika regionalnog ureda Zavoda za vanredne nabavke za Bosnu i Hercegovinu Sime Tadića koji četrdeset godina kasnije tvrdi, misleći prije svega na hranu, da je 1945. i 1946. godine Unrina roba predstavljala 90 % ukupnih roba u području snabdijevanja stanovništva, iako je to s ovom vremenskom distancom i izvorima teško dokazati.

Amerikanci su slali od igle do, doslovno, lokomotive

Dostavljanje hrane nastavljeno je i u sklopu takozvanog Marshallovog plana (1947.-1951.) o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata. Iako je izvorno riječ o američkoj inicijativi, plan je, prema nekim povjesničarima, bio prvi korak u integraciji Europe. Amerika je tako u Europu ubacila više od 12 milijardi dolara, što bi preračunato u vrijednost dolara iz 2018. godine prelazilo 100 milijardi dolara. Najveća sredstva iz ovog plana povukle su redom Velika Britanija, Francuska i Njemačka te države koje nisu bile u Sovjetskom bloku.

A onda se američka pomoć Jugoslaviji intenzivirala. Naime, nakon razlaza sa Sovjetskim Savezom, Jugoslavija se okrenula zapadu i Sjedinjenim Državama. Iako je američka propaganda komuniste demonizirala, Washington je, u dogovoru s državama zapadne Europe, s Josipom Brozom pronašao zajednički jezik. 1949. godine Washington je podržao težnje Jugoslavije da steknu mjesto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, da bi 14. studenog 1951. godine, predsjednik Harry Truman zatražio od Kongresa slanje ekonomske i vojne pomoći Jugoslaviji. Jer, zemlja je pala u neviđenu glad nakon suše koja je uništila poljoprivredu.

“I ove zime prijeti glad”

“Ljetos je Jugoslavija pretrpjela najgore suše u svojoj povijesti. Usjevi su propali, a zbog nedostatka stočne hrane, poklana je stoka. I ove zime Jugoslaviji prijeti glad. Sve to ozbiljno utječe na sigurnost sjevernoatlantskog područja. Ti događaji opasno oslabljuju sposobnost Jugoslavije da se brani od agresije, jer, među ostalim posljedicama, ugrožava borbenu sposobnost jugoslavenskih oružanih snaga”, kazao je Truman, nakon čega je pomoć odobrena pa su u Jugoslaviju idućih godina poslani, žitarice, sjeme i nafta. Stiglo je i oružje, jer je Jugoslavija ušla u američki program vojne pomoći Mutual Defence Aid Programme pa neki izvori tvrde da je jugoslavenska vojska od Amerikanaca dobila praktički sve, osim atomske bombe.

“Američka vojska je iz aviona bacala hranu…”

Zahvaljujući pomoći koja se tako godinama dijelila mnogi Jugoslaveni prvi su puta vidjeli instant kavu, jakne šuškavce, čokoladu, najlonske čarape, neke higijenske potrepštine i jaja u prahu koja su se miješala s vodom prije upotrebe. Upravo su zbog toga na području Jugoslavije jaja u prahu kolokvijalno nazvana Trumanova jaja.

Originalne pakete u kojima je dostavljana hrana iznimno je teško pronaći. Jedan od njih prodavao se 2009. godine na Njuškalu za 900 kuna kao povijesni artefakt.

“Prodaje se paket vojne humanitarne pomoći iz 1950. koje je američka vojska u mjesecu maju avionom bacila iznad grada Šibenika kao pomoć civilima u sklopu Marshallova plana. Paket se u narodu zvao popularno Trumanova jaja, a sadržavao je jaja i mlijeko u prahu, marmeladu, brašno, sapun, šećer… Paket u obliku konzerve danas je jako rijetka uspomena na vrijeme gladi iza rata. Sačuvan je u potkrovlju jedne šibenske obitelji u centru grada. Kada se snimao film sa poslijeratnom tematikom o tadašnjoj gladi, snimatelji nisu mogli naći originalan rekvizit ovog paketa koji je već 1968. bio rijetko gdje sačuvan. Za ljubitelje vojnih, ali rijetkih i originalnih stvari, kao svjedočanstvo jednog teškog vremena ovo je prava prilika. Praktično možemo govoriti o muzejskom primjerku kojeg nema ni u našim muzejima”, stoji uz fotografije paketa za koji ne znamo u čijim je rukama na kraju završio.