Jasna A. Petrović: Takozvana nacionalna mirovina je potrebna

Sindikat umirovljenika Hrvatske ima svog predstavni­ka u Radnoj skupini za utvrđivanje kriterija za obu­hvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine, koja ovih dana započinje s radom.

Nije čudno, s obzirom da je upravo predstavnik SUH-a izborio da se u Strategiju socijalne skrbi za starije osobe još 2017. uvrsti i tzv. na­cionalna mirovina, kao nužna barijera bujanju siromaštva starijih, piše šefica SUH-a Jasna. A. Petrović za Glas umirovljenika.

Uža radna skupina kojoj je nositelj Ministarstvo rada i socijalne skrbi već neko vrijeme priprema podlogu i analize za uvođenje nacionalne mirovine, a novi mini­star Josip Aladrović podsjeća da je riječ o takozvanoj osnovnoj, odnosno socijalnoj mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliki je hrvatski minimum za stjecanje mirovine.

Obećanje, ludom radovanje

Uvođenje tzv. nacionalne mirovine bila bi realizacija jednog od predizbornih obećanja HDZ-a s prošlih parla­mentarnih izbora, ali i nekih prethodnih vlada (Ivica Račan, Jadranka Kosor).

Razlog je što je Hrvatska, uz Špa­njolsku, na vrhu ljestvice nepokrivenosti dobne skupine stanovništva starijih od 65 godina mirovinama, prema Eurostatu pokrivenost je samo 64 posto! To bi značilo da je mirovinom nepokriveno čak 36 posto starijih, odnosno oko 299.000 osoba. Naravno da neki od njih imaju priho­de, dok ih samo oko 10.000 prima stalnu socijalnu pomoć. Vlada tek treba objaviti točan broj potencijalnih korisnika, a procjene iz nadležnog Ministarstva trenutno iznose od 40.000 do čak 85.000 osoba starijih od 65 godina koje ne­maju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno primaju socijalnu pomoć.

Zakonodavni okvir pripremat će se tijekom 2020., a prva isplata nacionalne mirovine bila bi 2021. godine. Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, jedno od glavnih pitanja koje će država razriješiti sa stručnjacima i socijalnim partnerima je hoće li se nova mirovina dijeliti svima starijima od 65 bez mirovine ili će se uvesti određeni kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu.

Među najgorima u EU

Radna skupina će promisliti i hoće li ostati na nazivu ove državne naknade za starije osobe koji asocira na mi­rovinu stečenu radom, ili će joj dati više socijalni karakter nazivom “socijalna mirovina”, jer je riječ o pravu koje je bli­že socijalnom proračunu.

Bio bi to i jedan od načina da se zaštiti mirovinski sustav od proširenja prava, ali i da se ne potiče siva ekonomija i praksa neplaćanja mirovinskih doprinosa.

U svakom slučaju, tzv. nacionalna mirovina je potrebna kao neizostavna barijera protiv siromaštva starijih osoba, a one su u dobnoj skupini starijoj od 65 godina dospjele do neslavnog petog najgoreg mjesta u Europskoj uniji, kad je riječ o riziku od siromaštva i socijalne isključenosti od čak 32,9 posto (žene čak 36 posto). A hrvatska linija siromaštva za 2018. godinu iznosi 2.496,5 kuna za samca, najniža mirovina za 15 godina radnog staža 1.019 kuna, dok je socijalna pomoć samo 920 kuna. Na izgled previše brojeva, ali u njima se krije matematika staračkog siromaš­tva.