Posljednje desetljeće udio starijih od 50 među zaposlenima skočio je s 24 na 28 posto, dok je udio mladih radnika u dobi do 30 godina pao ispod 19 posto, piše Večernji list.
Danas je u radnom odnosu oko 80 tisuća osoba starijih od 50 i više nego što ih je bilo 2010. Istodobno, broj zaposlenih mladih ljudi do navršenih 29 godina smanjio se za oko 15 tisuća usprkos brojnim poticajima i olakšicama koji se za mlade ljude nude poslodavcima,.
Kontingent zaposlenih najmlađih radnika do navršenih 29
godina života kreće se oko 301.000, dok se broj starijih od 50 popeo na oko
450.000. Među starijima je gotovo stotinu tisuća radnika koji su zakoračili u
sedmo desetljeće života i oni čine oko 6 posto ukupno zaposlenih. Osim
migracija, na starenje radne snage utjecalo je i produljenje radnog vijeka žena
na 65 godina.
Bez obzira na to što stariji dobivaju više prilika na tržištu, Hrvatska je i dalje među zemljama koje slabo koriste potencijale starije generacije i njihov udio među nezaposlenima raste. Primjerice, na svakih stotinu trenutačno nezaposlenih
radnika 35 ih je starije od 50 godina, a 42 su dugotrajno nezaposlena.
Godine 2010., s kojom smo uspoređivali zaposlenost, udio
starijih od 50 godina među nezaposlenima bio je 26 posto (danas je 35 posto),
ali u apsolutnom broju ih je bilo 80 tisuća, ističe Večernji list. Otad je
ukupan broj nezaposlenih pao 2,6 puta, a broj nezaposlenih starijih od 50
godina smanjivao se sporije – dva puta, s 80 na 40 tisuća osoba.
Eurostat navodi da je 2018. stopa zaposlenosti u skupini od 55 do 64 godine u Hrvatskoj bila samo 42 posto (kod žena 35%), za razliku od prosjeka Europske unije gdje je zaposleno 58 od stotinu osoba te dobi i to 65 od stotinu muškaraca i 52 žene od njih stotinu. Jedino su Grčka i bogati Luksemburg iza nas, donosi Večernji.
