Redukcija ispuštanja ugljičnoga dioksida može spasiti planet, ali nije dovoljno smanjiti emisiju iz automobila, tvornica i termoelektrana. Nacrt izvješća o klimatskim promjenama, a o kojem se raspravlja na Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama u Ženevi pokazuje da se efekt staklenika ne može ublažiti bez intervencije u poljoprivredu.
Kako javlja The Guardian, ljudi trenutno eksploatiraju 72% dostupnog nezaleđenog kopna da bi se nahranili, odjenuli i održali rast populacije. Zbog toga poljoprivreda i šumarstvo proizvode gotovo četvrtinu stakleničkih plinova.
Polovicu toga čini metan koji je jedan od najopasnijih stakleničkih plinova. Njegovi glavni izvori su stočarstvo (posebice govedarstvo i mjekarstvo) i uzgoj riže, dok sječa šuma i eksploatacija treseta izravno povisuje količinu ugljičnoga dioksida u amosferi. Zbog intenzivne poljoprivrede koja je prije sto godina hranila manje od dvije milijarde ljudi, a danas hrani 7,7 milijardi, iscrpljena je organska tvar iz zemljišta koja služi kao svojevrsno sigurnosno skladište ugljika. Pojačana je i erozija zbog koje je obradivih površina sve manje.
Stručnjaci upozoravaju da se trenutno nalazimo pred točkom bez povratka, iako oni pesimističniji govore da je ona već dugo iza nas. Jedna od mjera koje treba poduzeti, sugerira izvješće, jest prelazak na prehranu baziranu na žitaricama, grahoricama, orašastim plodovima, voću i povrću, umjesto dosadašnje moderne kuhinje kojoj su temelj meso i mliječni proizvodi.
