Hrvatska će u ovoj godini za isplatu mirovina potrošiti rekordnih 40,1 milijardu kuna, pokazuju podaci Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). To je, upozoravaju ekonomisti, dosad najveći iznos potreban za isplatu mirovina u Hrvatskoj. Ovogodišnji je iznos, inače, 1,2 milijarde kuna veći nego lani, javlja Jutarnji list.
Iako izdaci za isplatu mirovina rastu iz godine u godinu, njihov se udio u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) posljednjih godina smanjuje. Razlog je ubrzanje gospodarskog rasta.
Kako pokazuju podaci HZMO-a, dosad najveći udio mirovinskih rashoda u hrvatskom BDP-u zabilježen je 2015. godine, 11,4 posto, a prošle je godine taj udio iznosio 10,3 posto. Podataka za ovu godinu, naravno, još nema, no vjerojatno se neće bitnije razlikovati od onih za 2018.
Često pitanje: Gdje je novac koji smo mi uplaćivali?
Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti je dio mirovinskog sustava utemeljen na načelima solidarnosti i uzajamnosti u kojem generacija radno aktivnih osiguranika plaća doprinose iz i na plaću iz kojih se isplaćuju mirovine i mirovinska primanja trenutačne generacije korisnika prava iz mirovinskog osiguranja.
Prema podacima HZMO-a u ovom trenutku mirovinske doprinose uplaćuje 1.600.405 radnika. Podijelimo li trošak mirovina na njih, ispada da svaki radnik prosječno godišnje uplati 25.000 kuna u mirovinski fond, no ni to nije dovoljno za isplatu postojećih mirovina. (mv)
Unatoč tome, Hrvatska, kada je riječ o održivosti
mirovinskog sustava, teško da može mirno spavati. Upravo suprotno, i domaći i
strani analitičari već dulje upozoravaju da se naš mirovinski sustav približava
točki pucanja. Isplata mirovina, doduše, nije upitna, niti bi to trebala postati
u bliskoj budućnosti, ali starenje stanovništva i masovno iseljavanje mlađe
populacije isplatu će činiti sve težom, piše Jutarnji.
