Mjesec je čuvar života na Zemlji. Bez njega, vjerojatno, ne bismo ni postojali

Zašto nas fascinira ovaj Zemljin satelit? Engleski astrofizčar Ben More, autor knjige “Mjesec – jedna biografija”, objasnio je to za Deutsche Welle. Kaže, tajna je u ljepoti promatranja noćnog neba i činjenici da se Mjesec sa Zemlje sjajno vidi. Čak su i različite kulture tumačile njegove šare koje su zapravo hlađena polja lave okamenjenog bazalta. Drevni Kinezi su govorili o kunićima i zečevima, Germani o djetetu i čovjeku na Mjesecu.

Prva razvijena civilizacija Sumeraca je prije 5.000 godina izumila kotač i pismo. I Mjesec je kod njih igrao važnu ulogu. Oni su imali astronome koji su isključivo promatrali Mjesec i pokušavali otkriti mjesečeve mijene koje su zatim povezivali s pojavama poput gladi i ratova i vladarima na temelju mjesečevih mijena predviđati predstojeće događaje.

Uostalom, objašnjava Moore, i suvremena astrologija ima korijene u drevnim vjerovanjima vezanim uz ovo nebesko tijelo na koje je čovjek zakoračio prije pola stoljeća.

No Mjesec je puno više od toga. Zemlja, kaže astrofizirčar, bez njega ne bi bila stabilna. “Zemlja bi se naginjala i vrludala poput zvrka što bi dovelo do drastičnih klimatskih promjena. Mjesec djeluje svojom silom teže na stabilnost kretanja Zemlje i utječe na to da se klima na Zemlji 4,5 milijarde godina nije drastično promijenila.”

“Cjelokupna evolucija bi se razvila drugačije”, tvrdi Moore pa zaključuje: “Zamislimo si da se život razvije oko toplog ekvatora i tada se Zemlja jednostavno nagne i sve pretvori u ledenu pustinju. Dakle teško je pretpostaviti da bi se naš današnji život uopće mogao razviti na taj način.”