Veselo i radosno Plenković je obavijestio starije pučanstvo kako će im od 1. srpnja ove godine izvanredno porasti najniže mirovine za 3,13 posto. Hvala mirovinskoj reformi što je uvrstila taj zahtjev Sindikata umirovljenika Hrvatske kojim se predlagalo izjednačenje aktualne vrijednosti za izračun mirovine i za utvrđenje najniže mirovine kao solidarnog mehanizma, jer je iz nerazumljivih razloga ova druga vrijednost bila umanjena, komentira šefica Sindikata Jasna A. Petrović za Glas umirovljenika.
Tako u ovom trenutku vrijednost AVM iznosi 66,35 kune, a AVM
za najnižu mirovinu 64,34 kuna. Ta će se vrijednost povećati s 1. srpnjem 2019.
(uz isplatu u kolovozu ili rujnu), jer se aktualna mirovina (i jedna i druga
vrijednost) usklađuju dva puta godišnje. Kad se zbroji povećanu vrijednost
AVM-a uslijed usklađivanja za nešto više od jedan posto, tek na to doda
povećanje najniže mirovine za 3,13 posto, svi oni s najnižim mirovinama u
kolovozu ili rujnu će dobiti mirovinu povećanu za oko 4,5 posto!
Potrebno je, međutim, pojasniti što je to najniža mirovina.
Naime, visina najniže mirovine računa se tako da se svaka puna godina
mirovinskog staža pomnoži s vrijednošću najniže mirovine u trenutku priznanja
prava na mirovinu, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog
faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna
mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.
To znači ako je netko išao u mirovinu sa 30 godina radnog
staža tijekom kojega je primao minimalnu plaću, ta je osoba temeljem
solidarnosti stekla pravo na 1.930,2 kune mirovine. Međutim, ako je ta ista
osoba otišla u prijevremenu mirovinu, i od smiješno niskog iznosa odbit će se
penalizacija, pa ako pretpostavimo da je osoba otišla pet godina ranije, odbilo
joj se do 20,4 posto osnovice, pa bi tako dobila za 30 godina staža zaštitnih
samo 1.536,2 kune.
No, stvarno najniža – najniža mirovina je ona za 15 godina
radnog staža, koja umnožena sa 64,34 kune iznosi 965,1 kuna. Postavlja se
pitanje, ako je osoba išla u prijevremenu mirovinu, može li dobiti manje od tog
iznosa? Može! Jer se od tog iznosa oduzima do 20,4 posto, što u konačnici znači
samo 768 kuna. Bijeda i očaj. I sramota za takav sustav najniže mirovine, jer
ta će kategorija dobiti povišicu od 35 kuna mjesečno, dok će onima sa 30 godina
staža porasti za 69 kuna.
Time se potvrđuje kako sustav najniže mirovine nije isto što
i sustav minimalne mirovine, jer nema apsolutne linije ispod koje nitko neće
dobiti nižu mirovinu. Najniža mirovina se određuje prema službenoj dužnosti.
Prema podacima HZMO-a za svibanj 2019., od 1,14 milijuna
umirovljenika najnižu mirovinu prima 253.610 osoba, odnosno 23 posto svih
umirovljenika prema općim mirovinskim propisima. Prosječna najniža mirovina za
četvrt milijuna građana iznosi samo 1.587 kuna. U prosjeku, korisnici najniže
mirovine imaju 26,8 godina staža. Većina primatelja najniže mirovine jesu žene,
a ona je za njih niža od najniže mirovine muškaraca, zbog toga što su ostvarile
manje radnog staža.
Ponavljamo, vrijednost najniže mirovine Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje određuje dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja (najčešće
sa zakašnjenjem i isplatama razlike u travnju i rujnu). Trenutna vrijednost
najniže mirovine iznosi 64,34 kune. Od 1. srpnja bit će određena nova
vrijednost, na koju će biti obračunata i povišica od 3,13 posto pa je za
očekivati kako će oboje retroaktivno biti provedeno tek u rujnu s isplatom
zaostataka, kako je bilo i lani.
Podsjetimo, lani su mirovine prvim usklađivanjem rasle 0,94 posto, a drugim 2,7 posto. Ove godine prvo usklađivanje donijelo je rast mirovina za 1,15 posto u travnju za razdoblje od 1. siječnja. Sada se očekuje porast od do 1,4 posto. Je li ipak nekakav pomak? Mizeran, skroman, nedostatan, ali ipak – pomak. (Jasna Petrović, Glas umirovljenika)
