Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje
nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i
peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke
koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je
izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.
Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih
dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano
uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s
drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada
je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj
groznici.
Različiti „okidači“
Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog
sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni
prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi.
Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.
Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.
Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)
Metode prevencije
Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija
izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena
na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena
preporučuje se:
- redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
- za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
- izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
- izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
- prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
- korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
- odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
- boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
- za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
- kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
- izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.
